August Šenoa
August Šenoa (14. studenoga 1838. – 13. prosinca 1881.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika 19. stoljeća i utemeljitelj moderne hrvatske književnosti. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Pragu, a nakon povratka u domovinu radio je kao novinar, urednik i gradski bilježnik. Njegov rad imao je velik utjecaj na kulturni život tadašnje Hrvatske.
Šenoa je najpoznatiji po povijesnim romanima koji kombiniraju romantične, realističke i nacionalne elemente, poput Zlatarevo zlato (1871), Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna i Diogenes. U tim djelima uspješno je rekonstruirao hrvatsku povijest i ujedno promicao domoljublje, moralne vrijednosti i društvenu odgovornost.
Pisao je i pripovijetke, pjesme, kritike i feljtone, te uređivao časopis Vijenac, preko kojeg je oblikovao književne i kulturne tokove. Posebno je značajan njegov jezični doprinos – zalagao se za standardizaciju hrvatskog jezika i njegovo obogaćivanje književnim izrazom.
Umro je mlad, u 43. godini, nakon što je obolio pomažući unesrećenima tijekom velike zagrebačke poplave 1880. godine. Njegov književni i kulturni utjecaj ostaje trajan temelj hrvatske književnosti.
Titles in our offer
Pripovijesti I.: Ljubica - Turopoljski top - Blijedi mjesec - Do tri puta Bog pomaže - Dusi narodne straže - Prijan Lovro - Lijepa Anka
Prosjak Luka - Prijan Lovro
In seinen Romanen Prosjak Luka und Prijan Lovro untersucht August Šenoa das Schicksal einfacher Menschen durch das Prisma sozialer Ungerechtigkeit und Moral. Durch Lukas Leid und Lovros Güte ruft Šenoa zu Verständnis und Solidarität auf und hinterlässt ei
Seljačka buna
August Šenoas historischer Roman, der 1877 in Vijenec erschien und 1878 als Buch veröffentlicht wurde. Der Roman trägt den Untertitel „Historische Erzählung XVI“. Jahrhundert“ und kann daher als historische Monographie in Romanform betrachtet werden.
Seljačka buna
Šenoin povijesni roman Seljačka buna je vjerna rekonstrukcija glasovitog ustanka hrvatskih seljaka 1573. godine i svih događaja koji su mu prethodili.
