August Šenoa
August Šenoa (14. studenoga 1838. – 13. prosinca 1881.) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika 19. stoljeća i utemeljitelj moderne hrvatske književnosti. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Pragu, a nakon povratka u domovinu radio je kao novinar, urednik i gradski bilježnik. Njegov rad imao je velik utjecaj na kulturni život tadašnje Hrvatske.
Šenoa je najpoznatiji po povijesnim romanima koji kombiniraju romantične, realističke i nacionalne elemente, poput Zlatarevo zlato (1871), Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna i Diogenes. U tim djelima uspješno je rekonstruirao hrvatsku povijest i ujedno promicao domoljublje, moralne vrijednosti i društvenu odgovornost.
Pisao je i pripovijetke, pjesme, kritike i feljtone, te uređivao časopis Vijenac, preko kojeg je oblikovao književne i kulturne tokove. Posebno je značajan njegov jezični doprinos – zalagao se za standardizaciju hrvatskog jezika i njegovo obogaćivanje književnim izrazom.
Umro je mlad, u 43. godini, nakon što je obolio pomažući unesrećenima tijekom velike zagrebačke poplave 1880. godine. Njegov književni i kulturni utjecaj ostaje trajan temelj hrvatske književnosti.
Naslovi u ponudi
Pripovijesti I.: Ljubica - Turopoljski top - Blijedi mjesec - Do tri puta Bog pomaže - Dusi narodne straže - Prijan Lovro - Lijepa Anka
Prosjak Luka - Prijan Lovro
August Šenoa u novelama Prosjak Luka i Prijan Lovro istražuje sudbine običnih ljudi kroz prizmu društvenih nepravdi i morala. Kroz Lukinu patnju i Lovrinu dobrotu, Šenoa poziva na razumijevanje i solidarnost, ostavljajući snažan dojam na čitatelje.
Seljačka buna
Šenos historischer Roman „Der Bauernaufstand“ ist eine getreue Rekonstruktion des berühmten kroatischen Bauernaufstands im Jahr 1573 und aller Ereignisse, die ihm vorausgingen.