Evgenija Grande / Muzej starina

Evgenija Grande / Muzej starina

Honore de Balzac

U svojim romanima „Evgenija Grande“ (1833) i „Muzej starina“ (1837), Balzak istražuje univerzalne teme pohlepe, ljudskih strasti, žrtvovanja i moralnih dilema, smeštajući ih u različite društvene kontekste francuskog društva 19. veka.

  • Ežen Grande: Roman iz dela „Ljudska komedija“ (1833) smešten je u Somir, gde škrti Feliks Grande, bogati trgovac, kontroliše svoju porodicu – suprugu i ćerku Ežen. Njegova opsesija novcem guši svaku radost. Ežen, mlada i nevina, zaljubljuje se u svog rođaka Šarla, razmaženog Parižana koji stiže nakon očevog bankrota i samoubistva. Ona mu daje svoje zlato kako bi mogao da započne novi život u Indiji, čekajući ga verno. Feliks umire, ostavljajući Eženu bogatstvo, ali Šarl je izdaje, birajući brak iz interesa. Slomljenog srca, Ežen se udaje za sudiju Krušoa, koji ubrzo umire. Kao bogata udovica, živi usamljeničkim životom, posvećena dobročinstvu. Balzak istražuje pohlepu, žrtvu i tragičnu moć neuzvraćene ljubavi.

  • „Muzej starina“ (1837), deo Balzakove Ljudske komedije, smešten je u provincijski grad Alanson i Pariz, gde se prepliću sudbine aristokratije i buržoazije. Priča prati mladog Vikturnijena d'Egrinjona, plemića iz stare porodice, čija rasipništvo i kockarski dugovi ugrožavaju čast porodice. Njegova tetka, Armanda, i otac pokušavaju da ga spasu, ali Vikturnijen upada u mrežu manipulacija Šesnela, vernog sluge, i Di Kroazjea, lukavog buržoa koji želi da uništi d'Egrinjona. Zaplet se komplikuje kada Vikturnijen ukrade novac, a njegova ljubavna veza sa pariskom plemkinjom dodatno ga vuče u propast. Balzak istražuje sukob između dekadentne aristokratije i ambiciozne buržoazije, prikazujući moralnu korupciju, društvene intrige i propadanje starog poretka. Roman je satira društva i studija karaktera, ističući nemoć tradicije pred novim kapitalističkim svetom.

Naslov originala
Eugenie Grandet / Le cabinet des antiques
Prevod
Dušan Đokić, Ilija Kecmanović
Urednik
Milica Grabovac
Dimenzije
16,5 x 12 cm
Broj strana
352
Izdavač
Svjetlost, Sarajevo, 1963.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Tragovi patine
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Seljaci

Seljaci

Honore de Balzac

Roman „Seljaci“ (1844) je realističan prikaz francuskog seoskog života u prvoj polovini 19. veka. Knjiga ostavlja utisak tragične borbe između starog poretka i novih društvenih snaga, što je čini ključnim delom francuskog realizma.

Kultura, 1950.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
2,99 - 4,32
Sjaj i bijeda kurtizana

Sjaj i bijeda kurtizana

Honore de Balzac
Svjetlost, 1970.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
Knjiga se sastoji od dva toma
5,78 - 7,32
Čiča Goriot

Čiča Goriot

Honore de Balzac

Čiča Goriot je priča o starome ratnom profiteru Goriotu i njegovim kćerima, koje ga, nakon što su ga opljačkale do gole kože, ostavljaju da umre u samoći i bijedi pansiona Vaquer, priča je koja se danas može čitati na nekoliko razina.

Grafički zavod Hrvatske (GZH), 1982.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,98
Mudroslovna Tereza

Mudroslovna Tereza

Tereza ​​Mudra (1748) je erotski roman anonimnog autora (verovatno markiza d'Aržana), koji meša filozofiju porodice Limijer sa eksplicitnim scenama. Sa uvodom Mišela Kamija i predgovorom Filipa Rožea.

Logos, 1988.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
7,36
Život Byrona

Život Byrona

Andre Maurois

Biografija „Život Bajrona“ (1930) Andrea Moroa je detaljan prikaz života i dela engleskog romantičnog pesnika Džordža Gordona Bajrona (1788–1824).

Kultura, 1957.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
4,86 - 5,22