Evgenija Grande / Muzej starina

Evgenija Grande / Muzej starina

Honore de Balzac

U svojim romanima „Evgenija Grande“ (1833) i „Muzej starina“ (1837), Balzak istražuje univerzalne teme pohlepe, ljudskih strasti, žrtvovanja i moralnih dilema, smeštajući ih u različite društvene kontekste francuskog društva 19. veka.

  • Ežen Grande: Roman iz dela „Ljudska komedija“ (1833) smešten je u Somir, gde škrti Feliks Grande, bogati trgovac, kontroliše svoju porodicu – suprugu i ćerku Ežen. Njegova opsesija novcem guši svaku radost. Ežen, mlada i nevina, zaljubljuje se u svog rođaka Šarla, razmaženog Parižana koji stiže nakon očevog bankrota i samoubistva. Ona mu daje svoje zlato kako bi mogao da započne novi život u Indiji, čekajući ga verno. Feliks umire, ostavljajući Eženu bogatstvo, ali Šarl je izdaje, birajući brak iz interesa. Slomljenog srca, Ežen se udaje za sudiju Krušoa, koji ubrzo umire. Kao bogata udovica, živi usamljeničkim životom, posvećena dobročinstvu. Balzak istražuje pohlepu, žrtvu i tragičnu moć neuzvraćene ljubavi.

  • „Muzej starina“ (1837), deo Balzakove Ljudske komedije, smešten je u provincijski grad Alanson i Pariz, gde se prepliću sudbine aristokratije i buržoazije. Priča prati mladog Vikturnijena d'Egrinjona, plemića iz stare porodice, čija rasipništvo i kockarski dugovi ugrožavaju čast porodice. Njegova tetka, Armanda, i otac pokušavaju da ga spasu, ali Vikturnijen upada u mrežu manipulacija Šesnela, vernog sluge, i Di Kroazjea, lukavog buržoa koji želi da uništi d'Egrinjona. Zaplet se komplikuje kada Vikturnijen ukrade novac, a njegova ljubavna veza sa pariskom plemkinjom dodatno ga vuče u propast. Balzak istražuje sukob između dekadentne aristokratije i ambiciozne buržoazije, prikazujući moralnu korupciju, društvene intrige i propadanje starog poretka. Roman je satira društva i studija karaktera, ističući nemoć tradicije pred novim kapitalističkim svetom.

Naslov originala
Eugenie Grandet / Le cabinet des antiques
Prevod
Dušan Đokić, Ilija Kecmanović
Urednik
Milica Grabovac
Dimenzije
16,5 x 12 cm
Broj strana
352
Izdavač
Svjetlost, Sarajevo, 1963.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Tragovi patine
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Čiča Goriot

Čiča Goriot

Honore de Balzac

Čiča Gorio je priča o starom ratnom profiteru Goriou i njegovim ćerkama, koje ga, nakon što ga opljačkaju do kože, ostavljaju da umre u samoći i bedi pansiona Vaker, priča koja se danas može čitati na više nivoa.

Europapress holding, 2008.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,32 - 6,99
Eugenie Grandet

Eugenie Grandet

Honore de Balzac
Logos, 1984.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,22
Ljudska komedija 3 - Slike iz privatnog života: Kad žena zri / Put u život / Modeste Mignon / Vendetta / Porodični mir / La grenadiere / Albert Savarus

Ljudska komedija 3 - Slike iz privatnog života: Kad žena zri / Put u život / Modeste Mignon / Vendetta / Porodični mir / La grenadiere / Albert Savarus

Honore de Balzac

Treća knjiga Odabranih djela Honore de Balzaca.

Otokar Keršovani, 1961.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,32
Život Byrona

Život Byrona

Andre Maurois

Biografija „Život Bajrona“ (1930) Andrea Moroa je detaljan prikaz života i dela engleskog romantičnog pesnika Džordža Gordona Bajrona (1788–1824).

Kultura, 1957.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
4,86 - 5,22
Jedna Swannova ljubav / Preobražaj / Čovjekova sudbina

Jedna Swannova ljubav / Preobražaj / Čovjekova sudbina

Marcel Proust, Franz Kafka, Mihail Šolohov

Ovako ponuđen izbor naslova odabrane srednjoškolske lektire trostruk je po svom tematskom fokusu, što se kod Prusta vidi u starom svetu, kod Šolohova u novom životu, a kod Kafke u nepouzdanom znaku čoveka.

Stvarnost, 1989.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
8,74
Germinal

Germinal

Émile Zola

Roman koji predstavlja vrhunac književnog stvaralaštva jednog od najznačajnijih predstavnika naturalizma u književnosti.

Jutarnji list, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,26 - 5,32