Evgenija Grande / Muzej starina

Evgenija Grande / Muzej starina

Honore de Balzac

U svojim romanima „Evgenija Grande“ (1833) i „Muzej starina“ (1837), Balzak istražuje univerzalne teme pohlepe, ljudskih strasti, žrtvovanja i moralnih dilema, smeštajući ih u različite društvene kontekste francuskog društva 19. veka.

  • Ežen Grande: Roman iz dela „Ljudska komedija“ (1833) smešten je u Somir, gde škrti Feliks Grande, bogati trgovac, kontroliše svoju porodicu – suprugu i ćerku Ežen. Njegova opsesija novcem guši svaku radost. Ežen, mlada i nevina, zaljubljuje se u svog rođaka Šarla, razmaženog Parižana koji stiže nakon očevog bankrota i samoubistva. Ona mu daje svoje zlato kako bi mogao da započne novi život u Indiji, čekajući ga verno. Feliks umire, ostavljajući Eženu bogatstvo, ali Šarl je izdaje, birajući brak iz interesa. Slomljenog srca, Ežen se udaje za sudiju Krušoa, koji ubrzo umire. Kao bogata udovica, živi usamljeničkim životom, posvećena dobročinstvu. Balzak istražuje pohlepu, žrtvu i tragičnu moć neuzvraćene ljubavi.

  • „Muzej starina“ (1837), deo Balzakove Ljudske komedije, smešten je u provincijski grad Alanson i Pariz, gde se prepliću sudbine aristokratije i buržoazije. Priča prati mladog Vikturnijena d'Egrinjona, plemića iz stare porodice, čija rasipništvo i kockarski dugovi ugrožavaju čast porodice. Njegova tetka, Armanda, i otac pokušavaju da ga spasu, ali Vikturnijen upada u mrežu manipulacija Šesnela, vernog sluge, i Di Kroazjea, lukavog buržoa koji želi da uništi d'Egrinjona. Zaplet se komplikuje kada Vikturnijen ukrade novac, a njegova ljubavna veza sa pariskom plemkinjom dodatno ga vuče u propast. Balzak istražuje sukob između dekadentne aristokratije i ambiciozne buržoazije, prikazujući moralnu korupciju, društvene intrige i propadanje starog poretka. Roman je satira društva i studija karaktera, ističući nemoć tradicije pred novim kapitalističkim svetom.

Naslov originala
Eugenie Grandet / Le cabinet des antiques
Prevod
Dušan Đokić, Ilija Kecmanović
Urednik
Milica Grabovac
Dimenzije
16,5 x 12 cm
Broj strana
352
Izdavač
Svjetlost, Sarajevo, 1963.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Tragovi patine
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Golicave priče

Golicave priče

Honore de Balzac
Svjetlost, 1970.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,99 - 5,00
Filozofske priče

Filozofske priče

Honore de Balzac

Filozofske priče su deo Balzakove „Ljudske komedije“ i obuhvataju četiri priče – Šangri-La, Eliksir dugog života, Nepoznato remek-delo i Melmot Pokajnik – koje istražuju filozofske, moralne i metafizičke teme kroz složene likove i simboliku.

Kultura, 1949.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,22 - 4,25
Evgenija Grande

Evgenija Grande

Honore de Balzac

„Eženi Grande“ (1833), deo Balzakove Ljudske komedije, je realističan roman koji istražuje pohlepu, porodične odnose i žrtve ljubavi u provincijskom francuskom društvu.

Veselin Masleša, 1989.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,983,74
Ubijena devojka

Ubijena devojka

Georges Simenon

Roman se ističe detaljnim prikazom pariskog okruženja i dubokim uvidom u ljudsku psihu, karakterističnim za Simenonovo delo.

Svjetlost, 1965.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
2,88
Robin Hood

Robin Hood

Alexandre Dumas

Dima prikazuje Robina Huda ne samo kao razbojnika koji pomaže siromašnima, već i kao herojskog borca za pravdu i simbol otpora feudalnoj nepravdi.

Epoha, 1966.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
4,82
Matijaš Sandorf

Matijaš Sandorf

Jules Verne

Matijaš Sandorf je uzbudljiv avanturistički roman koji pripada najboljem delu Vernovog stvaralaštva. Objavljena je 1885. godine, a u Hrvatskoj je prvi put štampana 1988. U delu romana, Žil Vern opisuje Pazinsku jamu i Pazinski dvorac.

Grafički zavod Hrvatske (GZH), 1988.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
12,34