Čovjekov položaj u kozmosu

Čovjekov položaj u kozmosu

Max Scheler

Čovjek kao duhovno biće, stalno prebiva u razlici između esencije i egzistencije. Bez takvoga razlikovanja ne bi bilo filozofije, etike, umjetnosti… Onaj tko niječe takav uvid, čini čovjeka, i ne znajući to, životinjom.

Pitanja: "Što je čovjek te koji je njegov položaj u bitku?" već su ga od prvoga buđenja njegove filozofijske svijesti zaokupljala snažnije negoli ijedno drugo filozofijsko pitanje. Tako posjedujemo prirodoznanstvenu, filozofijsku i teologijsku antropologij u koje ne drže jedna do druge – "ali nemamo jedinstvenu ideju o čovjeku". Mnoštvo specijalnih znanosti čiji broj neprestano raste, a bave se čovjekom, ma koliko one vrijedne bile, uvelike više zastiru bitstvo čovjeka nego što ga rasvjetljuju. Čovjekov osobit položaj može nam postati zornim tek kada sagledamo cjelokupni ustroj biopsihičkoga svijeta.

Max Scheler (1874-1928) njemački filozof. Bio je profesor u Kölnu i Frankfurtu. Proučavajući prvenstveno etičku i antropološku problematiku postao je najznačajniji predstavnik Husserlove fenomenološke škole. Utjecao je na razvoj suvremene etike i aksiologije, a njegov utjecaj posebno je vidljiv u djelu N. Hartmanna. U svome glavnom djelu "Formalizam u etici" i "Materijalna vrijednosna etika" pobija Kantov formalizam.

Naslov izvornika
Die Stellung des Menschen im Kosmos
Prijevod
Marinko Mišković
Urednik
Petar Bujas
Dimenzije
21 x 13 cm
Broj strana
158
Nakladnik
Fabula nova, Zagreb, 2005.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Kants these über das Sein

Kants these über das Sein

Martin Heidegger

Kantova teza o Bitku, predavanje koje je Martin Heidegger održao 1930., usredotočeno je na analizu Kantove tvrdnje da je Bitak zapravo položenje (Setzung) – odnosno čin postavljanja ili afirmiranja kroz sud.

Vitorio Klostermann, 1963.
Njemački. Latinica. Broširano.
14,99
Čovjek: Njegova priroda i njegov položaj u svijetu

Čovjek: Njegova priroda i njegov položaj u svijetu

Arnold Gehlen

Glavno djelo Arnolda Gehlena "Čovjek" središnje je djelo filozofske antropologije od svog objavljivanja 1940. godine.

Svjetlost, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
12,28
Gotski križ

Gotski križ

Žarko Paić

Filozofija kulture. Kulturni sustavi. Teorija kulturnih krugova

Ceres, 1997.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,24 - 6,99
Slikar, gluvonema figura

Slikar, gluvonema figura

José Ortega y Gasset, Ana María Leyra

"Slikati znači odlučiti se za mutizam, ali ova nijemost nije uskraćenost, nije nedostatak."

Akademska knjiga, 2018.
Srpski. Latinica. Broširano.
9,99
Martin Hajdeger i nacionalsocijalizam

Martin Hajdeger i nacionalsocijalizam

Slobodan Žunjić

Slobodan Žunjić u knjizi Martin Hajdeger i nacionalsocijalizam (1992) detaljno istražuje vezu između filozofije Martina Heideggera i njegovog angažmana u nacističkom režimu.

Književna zajednica Novog Sada, 1992.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
12,62
Sosir - osnivač moderne lingvistike

Sosir - osnivač moderne lingvistike

Jonathan Culler

Jonathan Culler, američki teoretičar književnosti i strukturalizma, u ovoj klasičnoj studiji predstavlja Ferdinanda de Saussurea kao oca moderne lingvistike – mislioca koji je, uz Freuda i Durkheima, revolucionirao proučavanje čovjeka i društva.

Biblioteka XX vek, 1980.
Srpski. Latinica. Broširano.
6,845,22 - 7,466,84