O humoru

O humoru

Simon Critchley

Critchleyeva knjiga istražuje filozofsko i psihoanalitičko značenje smijeha, pozicionirajući humor kao temeljni mehanizam ljudskog preživljavanja kojim se suočavamo s tjeskobom i apsurdom svakodnevice.

U studiji O humoru britanski filozof Simon Critchley nudi duboku i duhovitu analizu fenomena smijeha, istražujući zašto se smijemo, što nam to govori o našem mjestu u svijetu i kako nam humor pomaže podnijeti vlastitu krhkost. Knjiga se kreće na sjecištu filozofije, književnosti i psihoanalize, oslanjajući se na tradiciju mislioca poput Sigmunda Freuda, Immanuela Kanta i Henrija Bergsona.

Critchley postavlja tezu da humor nije tek bezazlena zabava, već radikalni oblik kritike i suštinska ljudska potreba. Smijeh se rađa iz nesrazmjera između naših uzvišenih ideala i banalne, tjelesne stvarnosti u kojoj živimo. Kada se naš ugled ili očekivanja iznenada sudaraju s prizemnom realnošću, nastaje komični učinak. Za razliku od cinizma koji pasivno prihvaća stanje stvari ili tragedije koja nas slama pred neumoljivom sudbinom, humor omogućuje da se uzdignemo iznad vlastitih patnji. On nam pruža distanci potrebnu za preživljavanje u svijetu koji je često nesrazmjeran, nepravedan i duboko apsurdan.

Posebnu pažnju autor posvećuje židovskom humoru i specifičnoj vrsti samoissmijavanja koja ne ponižava pojedinca, već ga oslobađa kroz blagonaklonu ironiju. Kroz pristupačan, ali intelektualno poticajan stil, Critchley dokazuje da je humor način pomirenja s našim neuspjesima i slabostima. Knjiga je nezaobilazno štivo za sve koji žele dublje razumjeti psihološku i društvenu moć smijeha, podsjećajući nas da je sposobnost da se nasmijemo vlastitoj bijedi ujedno i čin najveće slobode.

Naslov izvornika
On Humour
Prijevod
Dragana Vulić-Budanko
Urednik
Irena Miličić
Dimenzije
19 x 13,5 cm
Broj strana
131
Nakladnik
Algoritam, Zagreb, 2007.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Nekorišteno
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Stiegler and Technics

Stiegler and Technics

Christina Howells, Gerald Moore, Christopher Johnson, Michael Lewis, Ian James, Serge Trottein, P...

Ova zbirka eseja prva je knjiga na engleskom jeziku o djelu Bernarda Stieglera, sve značajnije ličnosti u novoj generaciji francuskih filozofa koja se, tijekom posljednjih desetak godina, pojavila nakon Foucaulta, Deleuzea i Derridaa.

Edinburgh University Press, 2013.
Engleski. Latinica. Broširano.
13,24
Rad panike

Rad panike

Goran Ferčec, Siniša Ilić

Rad panike Gorana Ferčeca i Siniše Ilića je prvi svezak trećeg kola biblioteke Prijatelji, zajedničke edicije MaMe i Bookse. Goranov tekst i Sinišini crteži nastali su kao dio istoimene produkcije skupine BADco.

Multimedijalni institut, 2020.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
8,42 - 9,56
Head in the Stars – Essays on Science Fiction

Head in the Stars – Essays on Science Fiction

Stephen Zepke

Zbirka eseja o znanstvenoj fantastici koja istražuje njezine filozofske, kulturne i umjetničke dimenzije te njezin utjecaj na suvremeno mišljenje i popularnu kulturu.

Multimedijalni institut, 2020.
Engleski. Latinica. Broširano.
12,42
Jedno ljeto s Pascalom

Jedno ljeto s Pascalom

Antoine Compagnon

Compagnon u svakom poglavlju ove knjige analizira život i djelo genijalnoga Pascala, traži smisao njegovih eliptičnih misli i nagovara nas na otkrivanje pisca čuda i milosti čije nam spoznaje pomažu da bolje upoznamo sami sebe.

Tim press, 2021.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
10,98
Pjesnik govori: filozofsko-estetske kozerije

Pjesnik govori: filozofsko-estetske kozerije

Drago Ćepulić

"Pjesnik govori: filozofsko-estetske kozerije" Dragutina (Drage) Ćepulića zbirka je kratkih, misaonih eseja u kojima autor na duhovit, pronicljiv i nenametljiv način promišlja o književnosti, umjetnosti, filozofiji i čovjekovu stvaralaštvu.

Minerva nakladna knjižara, 1943.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,24
Pravo na laganje

Pravo na laganje

Immanuel Kant, Benjamin Constant

Kant je tvrdio da ne postoji pravo na laganje jer je govorenje istine apsolutna dužnost, dok je Constant zagovarao mogućnost iznimke od dužnosti, tvrdeći da treba lagati za opće dobro, što je izazvalo čuvenu filozofsku raspravu.

Službeni glasnik, 2008.
Srpski. Latinica. Broširano.
8,36