Tajna istorija

Tajna istorija

Prokopije iz Cezareje

Na­stao oko 550, spis je objavljen tek poslije piščeve i Justinijanove smrti. Uz is­ti­noljubivost i mržnja je bila jedan od poticaja koji su Prokopija naveli da napiše ovo djelo.

Vizantijskom caru Justinijanu I (527-565) pošlo je za rukom da Rimsku imperiju vaspostavi u pu­nom sjaju iz nekadašnjih slavnih vremena, što je bio poduhvat koji se graničio sa pravim podvigom. Ponovo je Carstvo, rasprostirući se na tri kontinenta, Evropi, Azi­ji i Africi, gordo i slavodobitno nosilo oreol svetske drža­ve, i ponovo su velika osvajanja pretvorila Sre­do­ze­m­no more u rimsko jezero. Nikada kasnije, tokom po­s­to­ja­nja koje se produžilo skoro čitav jedan milenijum, Vi­zantija nije uspela da dosegne toliku moć i postigne ta­kav opseg.(...) Neposredni svedok ovih burnih vremena, oče­vi­dac mnogih važnih događaja, bio je Prokopije, najveći vi­zan­tijski istoričar VI stoleća. Nošen snagom ra­do­z­na­log i pronicljivog duha, proputovao je veliki deo on­da­š­njeg poznatog sveta, boraveći na gotovo svim važnim ra­ti­štima gde su romejske trupe pronosile osvajačku slavu Ju­s­tinijana I. Za Prokopijeva dela se sa puno razloga sma­tra da su neuporedivo najbogatije i najpouzdanije sve­d­očanstvo o ovome dobu.

Istorija ratova (De bellis), sva­ka­ko njegov najznačajniji spis, ne svodi se samo na su­vo­par­no ređanje događaja, već je protkana obiljem po­da­ta­ka koji je pretvaraju u enciklopediju najraznovrsnijih činje­nica iz etnografije, demografije i kulture rane Vi­zan­ti­je i sveta koji ju je okruživao.(...)

Razdiran nedoumicama zbog prikrivanja prave is­tine, osmelio se da u potaji napiše novo delo, sasvim dru­gačije od prethodnog, u kojem bi do same srži ra­z­go­li­tio vladavinu Justinijana I i Teodore, i najtamnijim bo­ja­ma prikazao naličje velike epohe. Skinuvši obrazinu dvor­skog istoričara, što je Prokopije bio samo delimično, od­anog i, zašto ne reći, ponekad i pomalo snishodljivog, sa iznenađujućom žestinom se obrušio na ličnosti Ju­s­ti­ni­ja­na I i Velizara, a pogotovo na njihove žene, Teodoru odnosno Antoninu, osobe neznatnog porekla i naglašene amoralnosti, ali i zadivljujuće preduzetnosti. Tako je na­s­ta­lo delo koje se po mnogo čemu opire ustaljenim kla­si­fi­ka­cijama i gotovo da nema svog srodnika ni u pre­t­h­o­d­nim ni u docnijim epohama. To nije istorijsko delo u pra­v­om smislu reči, već svojevrsna hronika skandala, politički pamflet koji kao da nije pisan mastilom nego žuči. Na­stao oko 550, spis je poznat kao Tajna istorija (Historia arcana), a u originalu se zvao ’Ανέκδοτα’, budući da je objavljen tek posle piščeve i Justinijanove smrti. Uz is­ti­noljubivost i mržnja je bila jedan od podsticaja koji su Prokopija naveli da napiše ovo delo.

Prof. dr Radivoj Radić

Naslov izvornika
Ἀνέϰδοτα
Prijevod
Albin Vilhar
Dimenzije
21 x 12 cm
Broj strana
192
Nakladnik
Dereta, Beograd, 2004.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Srpski.
ISBN
8-67-346345-9

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Titovi transkripti : zabranjena ljubav

Titovi transkripti : zabranjena ljubav

Alen Galović, Boris Rašeta

Knjiga istražuje političke odnose u Jugoslaviji, prikazuje unutarnje dinamike vlasti i nudi uvid u tadašnje dileme i odluke.

24 sata.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,78
Katarina Velika – ruska carica

Katarina Velika – ruska carica

Daria Olivier

Biografski roman o jednoj od najmoćnijih vladarki Rusije, Katarini II Aleksejevnoj, poznatoj kao Katarina Velika. Kroz živopisno pripovedanje, Olivier prikazuje put nemačke princeze Sofije od skromnog početka do vrha ruske imperije.

Alfa, 1979.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
6,745,24 - 6,986,74
Sjećanja

Sjećanja

Ivan Maček-Matija

Knjiga pruža uvid u političke i društvene promjene tog vremena, kao i lične refleksije autora na događaje i ljude koji su oblikovali njegov život.

Globus, 1983.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
10,98
Marija Stuart

Marija Stuart

Stefan Zweig

Kraljica Škotske sa šest godina, 1542. godine, potom kraljica Francuske sa sedamnaest godina kroz brak s Franjom II., Marija Stuart jedan je od najromantičnijih likova u povijesti.

Naklada Binoza, 1937.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
23,44
Vitez Kristov dr. Ivan Merz

Vitez Kristov dr. Ivan Merz

Josip Vrbanek

Biografiju bl. Ivana Merza napisao je njegov duhovni vođa i ispovjednik o. Josip Vrbanek, isusovac, koji je pratio bl. Ivana na usponu prema svetosti posljednjeg razdoblja njegova života, od 1922. do smrti 1928.g.

Veliko križarsko bratstvo i veliko križarsko sestrinstvo, 1943.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
19,56
Džejms Džojs, njim samim

Džejms Džojs, njim samim

Jean Paris

Knjiga “Džejms Džojs – njim samim” autora Jean Paris iz 1963. godine pruža detaljan uvid u život i djelo poznatog irskog pisca Jamesa Joycea.

Savremena škola, 1963.
Srpski. Latinica. Broširano.
6,64