Tijelo otpora Satana Panonskog

Žanrovsku raznolikost ovog opusa prate rubni i kontroverzan umjetnički status te izniman utjecaj životnih okolnosti na kreaciju umjetničkih radova, stoga se glavnoj temi pristupa interdisciplinarno i dvojako: u prvom se dijelu knjige cjelokupno stvaralaštvo razvrstava na književno stvaralaštvo, izvedbene vrste autodestruktivni body art, glazbeni performans i antimodni performans, te ostale vrste i žanrove (likovne radove i mail art, audio-dokudramu), a interpretacija se usmjerava na pronalaženje obilježja poetike otpora temeljene na estetici šoka te karakteristične umjetničke postupke kojima je moguće dokazati Čuljkov osviješten pristup stvaralaštvu. U drugom dijelu istraživački pristup polazi od definiranja stvaralaštva Ivice Čuljka kao umjetnosti osobne traume i komunikacije vlastite istine, te sagledavanja njegove umjetničke pozicije kroz poziciju društveno stigmatizirane osobe. Nakon uspostave terminologije primijenjenog performansa, Čuljkovo se umjetničko djelovanje analizira kroz pripadnost u pet društveno marginaliziranih skupina: duševno neprilagođeni umjetnici, osuđenički status, queer status, pripadnost supkulturnom pokretu i stigma ratnika. Završna istraživanja bave se pitanjem mitologizacije ovog umjetnika, Satanom Panonskim kao inspiracijom drugim umjetnicima, te se daje povijesni pregled izvedbi autodestruktivnog body arta u hrvatskoj umjetnosti performansa.