Putovanja oko svijeta

Cookova putovanja revolucionirala su pomorsku znanost, sprečila skorbut i inspirirala kolonizaciju, ali donijela nasilje i bolesti domorocima. Knjiga naglašava avanturu, otkrića i etničke sukobe, postavši klasik pomorske literature.

Prvo putovanje (1768.–1771.): Polazak s brodom Endeavour iz Plymoutha na Tahiti za promatranje prolaska Venere preko Sunca 1769., ključnog za izračun solarne udaljenosti. Cook je otkrio Otoke društva (uključujući Tahiti), prvo europski kontakt s Maorima na Novom Zelandu (gdje je ubijeno nekoliko domorodaca u sukobima), kartirao oba otoka i tjesnac između njih. Nastavio na istočnu obalu Australije (Nova Južna Wales), nasukao se na Veliki koraljni greben, ali popravio brod. Otkrio Botany Bay, prikupio hiljade biljaka (s Josephom Banksom) i vratio se bez gubitaka od skorbuta zahvaljujući svježoj hrani. Otkrića: Potpuna obala Nove Zelanda i Australije.

Drugo putovanje (1772.–1775.): S Resolutionom i Adventureom, tražio južni kontinent (Terra Australis). Prešao antarktički krug do 71°10' JŠ, otkrio Otok Uskrsnu, Južnu Georgiju i Otoke Južne Sandwich. Brodovi su se razdvojili; na Adventureu ubijeno 10 članova posade od Maorija. Cook je potvrdio da nema velikog južnog kontinenta, unaprijedio karte Pacifika i vratio se bez mrtvih od skorbuta, dobitnik Copleyove medalje 1776. Znanstveni doprinos: Testiranje kronometara za preciznu navigaciju.

Treće putovanje (1776.–1779.): S Resolutionom i Discoveryjem, tražio sjeverozapadni prolaz preko Aljaske i Beringovog moreuza, ali led ga je zaustavio. Otkrio Havajsko otočje (nazvano Sandwich Islands), gdje su ga domoroci dočekali kao boga Lona, ali ubijen 1779. u sukobu zbog ukradenog čamca u Kealakekua Bayu (ubijeno 4 marinca i 17 Havajaca). Posada se vratila 1780. Otkrića: Havaji, obala sjeverozapadne Amerike.