Dnevnici iz Spandaua
Rijetka knjiga

Dnevnici iz Spandaua

Albert Speer

"Dnevnici iz Spandaua" zbirka je osobnih zapisa koje je Albert Speer, bivši nacistički ministar naoružanja i Hitlerov glavni arhitekt, vodio tijekom dvadesetogodišnjeg zatvora u berlinskom zatvoru Spandau, od 1946. do 1966. godine.

U svojim zapisima Speer introspektivno razmatra svoje sudjelovanje u nacističkom režimu, izražava kajanje zbog svojih postupaka i analizira vlastitu odgovornost u kontekstu zločina Trećeg Reicha.

Knjiga pruža detaljan uvid u svakodnevni život zatvorenika u Spandauu, uključujući njihove međusobne odnose, interakcije s čuvarima i rutinu zatvorskog života. Speer opisuje i svoje pokušaje održavanja mentalne stabilnosti kroz samodisciplinu, čitanje i introspekciju. Osim toga, razmatra svoje odnose s Hitlerom i drugim visokim nacističkim dužnosnicima, pružajući jedinstvenu perspektivu iznutra na funkcioniranje nacističkog režima.

Izašavši na slobodu, Speer je knjigu redigirao i objavio je 1975. godine. To je zapravo druga po redu Speerova knjiga iz njegove prošlosti; prvu je objavio pod naslovom “Sjećanja” 1969. i u njoj je vrlo zanimljivo i upečatljivo prikazao svoju prošlost i suradnju s Adolfom Hitlerom sve do sumraka Trećeg Reicha i izvođenja glavnih ratnih zločinaca pred Međunarodni vojni sud u Nürnbergu.

Knjiga je izazvala značajan interes javnosti zbog Speerove iskrenosti i pokušaja suočavanja s vlastitom prošlošću. "Dnevnici iz Spandaua" predstavljaju važan dokument za razumijevanje osobne odgovornosti i procesa denacifikacije nakon Drugog svjetskog rata.

Naslov izvornika
Spandauer Tagebücher
Prijevod
Ivo Horvat
Urednik
Bogdan Krizman
Naslovnica
Bronislav Fajon
Dimenzije
24 x 17 cm
Broj strana
350
Nakladnik
Globus, Zagreb, 1985.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Izgubljena bitka Josifa Visarionoviča Staljina

Izgubljena bitka Josifa Visarionoviča Staljina

Vladimir Dedijer

Knjiga "Izgubljena bitka Josifa Visarionoviča Staljina", autora Vladimira Dedijera, obrađuje ključni period u Staljinovom životu, fokusirajući se na njegove posljednje godine, posebno od 1948. do njegove smrti 1953. godine.

Svjetlost, 1969.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
9,46
Sam protiv njih

Sam protiv njih

Roman Leljak

Publicističko djelo slovenskog istražitelja UDB-inih arhiva. Autor, bivši djelatnik KOS-a, napustio je vojsku nakon saznanja o zločinima jugoslavenske vojske u ratu i poraću, te se posvetio razotkrivanju tajnih službi.

Vlastita naklada, 1990.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
16,42
O nacionalnoj istoriji kao vaspitnom predmetu

O nacionalnoj istoriji kao vaspitnom predmetu

Milovan Đilas

Programski tekst u kojem Đilas, kao visoki partijski ideolog, postavlja marksističko-lenjinističke smjernice za nastavu i pisanje nacionalne (jugoslavenske) historije kao sredstva odgoja i ideološke borbe.

Pedagoško-književni zbor, 1949.
Srpski. Latinica. Broširano.
14,36
Teror narodu: Povijest OZNE, Titove političke policije

Teror narodu: Povijest OZNE, Titove političke policije

William Klinger

U knjizi povjesničar William Klinger istražuje nastanak i djelovanje OZNE – brutalnog represivnog aparata komunističke Jugoslavije, koji je nadzirao, zatvarao i likvidirao političke protivnike.

Večernji list, 2014.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,34
Ljubljana u borbi 1941–1945: Zbornik sećanja

Ljubljana u borbi 1941–1945: Zbornik sećanja

Zbornik donosi sjećanja sudionika narodnooslobodilačke borbe u Ljubljani tijekom Drugog svjetskog rata. Zbornik sadrži osobna svjedočanstva, koja pružaju uvid u svakodnevni život, borbu i žrtve stanovnika Ljubljane pod okupacijom.

Vojnoizdavački zavod, 1978.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
9,76
Svi Staljinovi ljudi

Svi Staljinovi ljudi

Roj Medvedev

Knjiga Roja Medvedeva predstavlja zbirku biografskih portreta šest ključnih suradnika Josifa Staljina: Vjačeslava Molotova, Lazara Kaganoviča, Anastasija Mikojana, Klimenta Vorošilova, Georgija Maljenkova i Mihaila Suslova.

Svjetlost, 1987.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
11,34