Antikvarne knjige
Zlatarovo zlato
Knjiga 15 Sabranih djela Augusta Šenoe prvi je hrvatski povijesni roman, objavljen 1871. u nastavcima u Viencu. Djelo je temelj Šenoinog doba (protorealizam) i jedno je od najčitanijih djela hrvatske književnosti.
Zlatica
Knjiga o životinjama sa dvanaest izvornih crteža od Karla Reinecke-Altenau-a
Zlatni lanac
Upton Sinclair oštro kritizira odnos umjetnosti i kapitala kroz povijest. Pokazuje kako su novac i moć oduvijek utjecali na književnost, slikarstvo i glazbu, te kako su veliki umjetnici često bili zarobljenici “zlatnog lanca”.
Zlatni otok
Zlatni otok (1883.) Roberta Louisa Stevensona klasični je pustolovni roman o mladom Jimu Hawkinsu, gusarskom blagu, izdaji i borbi s opasnim gusarima predvođenim Dugim Johnom Silverom na tajnom otoku.
Zlatno telešce
Zlatno telešce (1931.) prati genijalnog varalicu Ostapa Bendera koji u sovjetskoj Rusiji za vrijeme prve petoljetke traži tajnog milijunaša kako bi se obogatio, susrećući na putu apsurd birokracije, novog sovjetskog čovjeka i vlastitu propast.
Zlato
Roman o snažnom i neukrotivom tragaču za zlatom na Aljasci, Burningu Daylightu, koji se nakon silnog bogatstva suočava s korupcijom velikog grada, ljubavlju i krizom smisla života. Jedan od najuspješnijih Londonovih romana.
Zmaj od Bosne
Zmaj od Bosne (1898.) povijesni je roman Josipa Eugena Tomića o Husein-kapetanu Gradaščeviću, vođi bosanskoga pokreta za autonomiju. Djelo spaja povijesne činjenice, političke sukobe i romantičnu fabulu.
Zmijski skot: roman iz današnjeg života
Socijalni roman Fedy Martinčić „Zmijski skot“ prikazuje težak život radničke klase u velikim gradovima, siromaštvo, moralni pad i sudbine obespravljenih. Naturalistički prikaz suvremenog društva.
Znamenovanje ruske revolucije
Tolstoj tumači revoluciju iz 1905. kao moralni potres: nasilje ne donosi pravednost, nego novi jaram. Trajno oslobođenje vidi u osobnoj savjesti, nenasilju i kršćanskoj ljubavi, ne u državi i prisili.
Zola: njegov život, njegovo djelo i njegova borba
Zola: njegov život, njegovo djelo i njegova borba (1940.) biografija je koju je napisala Denise Leblond-Zola, kći Émilea Zole. Intimno i odano prikazuje očev život, književni rad, naturalizam i hrabru borbu u Dreyfusovoj aferi.