Egzistencijalizam
O egzistencijalizmu i drugim savremenim pojavama idejne dekadencije
Djelo se bavi analizom glavnih predstavnika i ideja egzistencijalizma, ali iz perspektive dijalektičkog materijalizma, tj. marksističke filozofske pozicije.
Portreti
Svezak broj 7 iz kompleta Žan-Pol Sartr: Izabrana dela.
Psihologija i ljudska dvojba
Bilo da razmišlja o ratu, psihologiji ili idejama egzistencijalističkih mislilaca kao što su Sartre i Kierkegaard, dr. May posvuda proširuje naš pogled na to kako se ljudi mogu kreativno razvijati u ljudskoj nevolji.
Stranac
Stranac je roman kojim je Camus postigao prvi veliki uspjeh na koji je utjecaj izvršila Nietzscheova filozofija, Sartreova filozofija egzistencijalizma te, najviše, njegova filozofija apsurda.
Stranac
Stranac je roman francuskoga književnika i filozofa Alberta Camusa. Izdan 1942. godine, jedan je od najznačajnijih romana francuske književnosti dvadesetog stoljeća i jedan od najboljih literarnih prikaza apsurda ljudske egzistencije.
Stranac
"Stranac" (1942.) Alberta Camusa, klasično djelo egzistencijalizma, prati život Meursaulta, emocionalno indiferentnog Alžirca francuskog podrijetla, čiji apatičan odnos prema svijetu vodi do tragičnih posljedica.
Tako je govorio Zaratustra
Filozofski roman koji kroz poetičan i alegorijski stil iznosi ključne ideje Nietzscheove filozofije. Zaratustra, lik inspiriran drevnim perzijskim prorokom, silazi s planine nakon deset godina samoće kako bi podijelio svoju mudrost s ljudima.
Tako je govorio Zaratustra: knjiga za svakog i ni za koga
Nietzsche u Zaratustri stvara poetski, biblijski stilizirani roman-filozofski traktat, inspiriran perzijskim prorokom Zaratustrom. Ovo remek-djelo, najavljujući "smrt Boga" i dolazak nadčovjeka, pisano je u vrtložnom jeziku metafora, pjesama i aforizama.
Tako je govorio Zaratustra: knjiga za sve i ni za koga
Nietzsche u Zaratustri stvara poetski, biblijski stilizirani roman-filozofski traktat, inspiriran perzijskim prorokom Zaratustrom. Ovo remek-djelo, najavljujući "smrt Boga" i dolazak nadčovjeka, pisano je u vrtložnom jeziku metafora, pjesama i aforizama.
Über den Humanismus
Martin Heidegger u „Pismu o humanizmu“ (1947.) odgovara na pitanje Jeana Beaufreta o značenju humanizma, iznoseći kritički stav prema tradicionalnom humanizmu i nudeći novo razumijevanje čovjekova bitka.
Filozofija
- Analitička filozofija
- Antička filozofija
- Egzistencijalizam
- Empirizam
- Estetika
- Etika
- Fenomenologija
- Filozofija duha
- Filozofija jezika
- Filozofija povijesti
- Filozofija prava
- Filozofija religije
- Filozofija umjetnosti
- Filozofija znanosti
- Filozofije istoka
- Filozofije XIX stoljeća
- Filozofije XX stoljeća
- Filozofska metodologija
- Filozofski eseji
- Hermeneutika
- Hrvatska filozofija
- Ideologija
- Logika
- Marksizam
- Moralna filozofija
- Njemačka klasična filozofija
- Ontologija
- Politička filozofija
- Povijest filozofije
- Praktična filozofija
- Prosvjetiteljstvo
- Renesansa
- Retorika
- Spoznajna teorija
- Srednjevjekovna filozofija
- Suvremena filozofijia
- Uvod u filozofiju
- Vrste filozofijskih sistema