Émile Zola
Emil Zola (1840 – 1902) bio je jedan od najznačajnijih francuskih pisaca i osnivač naturalizma u književnosti. Rođen je u Parizu, a detinjstvo je proveo u Eks an Provansu. Posle očeve smrti, porodica je zapala u siromaštvo, što je snažno uticalo na njegov kasniji rad.
Zola je svoju karijeru započeo kao novinar i književni kritičar, a međunarodnu slavu stekao je svojim opsežnim romanom „Tereza Rakin” (1867), koji je najavio naturalistički pristup – prikazujući ljude kao proizvode njihovog nasleđa i društvenih uslova. Najveći deo njegovog stvaralaštva je ciklus „Rugon-Makar“ (1871–1893), koji se sastoji od 20 romana, u kojima prikazuje francusko društvo tokom Drugog carstva kroz sudbine jedne porodice. Među najpoznatijim delima ciklusa su „Žerminal“, „Zemlja“, „Nana“ i „Pseće leglo“.
Zola je takođe poznat po svom političkom angažmanu, posebno u aferi Drajfus, kada je napisao otvoreno pismo "Optužujem!" (J'Accuse!, 1898) branio je nepravedno osuđenog jevrejskog oficira Alfreda Drajfusa. Time je pokazao svoju posvećenost istini, pravdi i ljudskim pravima, rizikujući sopstvenu slobodu i ugled.
Zola je umro 1902. u Parizu, pod sumnjivim okolnostima – verovatno od trovanja ugljen-monoksidom. Njegovo delo ostaje temelj francuskog naturalizma i trajna inspiracija za književnost i društvenu misao.
Titel im Angebot
Čovek zver
The main character, Etienne Rouen, represents the archetypal figure of a modern man whose character is marked by inner brutality.
Čovjek zvijer
The novel explores the destructive forces of inheritance, passion, and violence in modern industrial society. The action takes place largely on the railroad, a symbol of speed, destiny, and inevitable doom. “Beast Man” is the first description of crime in
Germinal
Ein Roman, der den Höhepunkt des literarischen Schaffens eines der bedeutendsten Vertreter des Naturalismus in der Literatur darstellt.
Gustave Flaubert
Kaljuga
Kod ženskog raja
Ovaj roman otkriva nam skriveni svet pariske javne kuće s početka 20. veka.
Nana
Roman "Nana" Emila Zole je priča o lažnoj ljubavi, o lažnoj strasti i požudi, pohlepi i svim emocijama vezanim za posedovanje materijalnih stvari. Sve je oličeno u liku žene, posednute svim porocima koje društvo osuđuje.
Slom
„Slom” je moćan i emotivan prikaz ratnih dešavanja, ali istovremeno i duboko promišljanje ljudske sudbine i kolektivnog iskustva.