Émile Zola
Émile Zola (1840. – 1902.) bio je jedan od najznačajnijih francuskih pisaca i začetnik naturalizma u književnosti. Rođen je u Parizu, a djetinjstvo je proveo u Aix-en-Provenceu. Nakon smrti oca, obitelj je zapala u siromaštvo, što je snažno utjecalo na njegovo kasnije stvaralaštvo.
Zola je karijeru započeo kao novinar i književni kritičar, a međunarodnu slavu stekao je opsežnim romanom "Thérèse Raquin" (1867.), kojim je najavio naturalistički pristup – prikazivanje ljudi kao proizvoda nasljeđa i društvenih uvjeta. Najveći dio njegova stvaralaštva čini ciklus "Rougon-Macquart" (1871. – 1893.), sastavljen od 20 romana, u kojem kroz sudbine jedne obitelji prikazuje francusko društvo Drugog Carstva. Među najpoznatijim djelima ciklusa su "Germinal", "Zemlja", "Nana" i "Pasje leglo".
Zola je poznat i po svom političkom angažmanu, osobito u aferi Dreyfus, kada je otvorenim pismom "Optužujem!" (J'Accuse!, 1898.) stao u obranu nepravedno osuđenog židovskog časnika Alfreda Dreyfusa. Time je pokazao svoju predanost istini, pravdi i ljudskim pravima, riskirajući vlastitu slobodu i ugled.
Zola je umro 1902. godine u Parizu, pod sumnjivim okolnostima – moguće od trovanja ugljičnim monoksidom. Njegovo djelo ostaje temelj francuskog naturalizma i trajna inspiracija književnosti i društvenoj misli.
Naslovi u ponudi
Čovek zver
Glavni lik, Etjen Ruan, predstavlja arhetipsku figuru modernog čoveka čiji je karakter obeležen unutrašnjim zverstvom.
Čovjek zvijer
Roman istražuje destruktivne sile nasleđa, strasti i nasilja u modernom industrijskom društvu. Radnja se odvija uglavnom na železnici, simbolu brzine, sudbine i neizbežne propasti. „Čovek zver” je prvi opis kriminala u industrijskom svetu.
Germinal
Roman koji predstavlja vrhunac književnog stvaralaštva jednog od najznačajnijih predstavnika naturalizma u književnosti.
Gustave Flaubert
Kaljuga
Kod ženskog raja
Kod ženskog raja
Dieser Roman enthüllt uns die verborgene Welt eines Pariser Bordells vom Beginn des 20. Jahrhunderts.
Nana
Roman “Nana” Emila Zole priča je o lažnoj ljubavi, o glumljenoj strasti i požudi, pohlepi i svim emocijama vezanim za posjedovanjem materijalnog. Sve je utjelovljeno u liku žene, obuzetom svim porocima koje društvo osuđuje.