Američka tragedija

Američka tragedija

Theodore Dreiser

Prvi roman kojim je Drajzer postigao komercijalni uspeh je priča zasnovana na istinitoj priči o mladiću koji ne okleva ni pred kakvom preprekom. Čak ni ubistvo samo da bi postao deo uglednog američkog društva. Knjiga je doživela nekoliko ekranizacija.

Roman „Američka tragedija” zasnovan je na stvarnom ubistvu devojke po imenu Grejs Braun. Koju je ubio njen ljubavnik, bolesno ambiciozni mladić, jer mu je smetala u društvenom usponu. Na osnovu tog događaja Drajzer je izgradio obimno delo i dao široku panoramu američkog života u prvim decenijama ovog veka. (delo je prvi put objavljeno 1925).

Prikazujući zločin kao rezultat slepih unutrašnjih motiva i društvenih okolnosti, Drajzer je izazvao burne rasprave o ovome, kao i nekim svojim ranijim romanima (npr. „Keri“, „Genije“) i imao problema sa cenzurom. Poput Zole, kome je uzeo za uzor na početku svog književnog stvaralaštva, Drajzer se trudi da likove koje prikazuje kao objektivni posmatrač iznese u prvi plan, dok on sam, kao pisac, uvek ostaje u drugom planu. Njegovi junaci, redom tragični, prikazani su više kao žrtve nego kao krivci, a za zločine koje su počinili, za njihov nemoral i prestupe, Drajzer ne optužuje njih već društvo koje ih je oblikovalo i često teralo na takve postupke. Javljajući se u književnosti kao sledbenik Zolinog naturalizma, prihvatajući potom (u svom „Genije”, 1915) krajnje ničeanske ideje, Drajzer sve više dolazi do saznanja da uzroci svakog zla leže prvenstveno u samom društvu, i zauzima socijalistički stav, koji u » Američka tragedija već sasvim izrazito. Čak i ako je njegov stil ponekad nespretan (što su njegovi protivnici uvek isticali da bi umanjili umetničku vrednost njegovih dela). Drajzer je jedan od najvećih američkih pisaca prve polovine ovog veka, a „Američka tragedija”, taj roman koji zrači nekom sumornom dramom i neospornom tragičnom snagom, spada među najvrednija dela američke književnosti. Štaviše, H. G. Velles je, ne bez razloga, uvek isticao da je to jedan od najvećih romana našeg veka.

Naslov izvornika
An American Tragedy
Prijevod
Berislav Grgić
Dimenzije
21 x 14 cm
Broj strana
958
Nakladnik
Kultura, Zagreb, 1948.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u vrlo dobrom stanju
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Poruka lične prirode
  • Nedostaje omot
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Carrie

Carrie

Theodore Dreiser

Carrie je roman o mladoj ženi koja seli u veliki grad gdje počinje ostvarivati ​​vlastiti američki san. Prvo postaje ljubavnica muškaraca koje doživljava kao superiorne, a potom i poznata glumica. Nazivaju ga "najvećim od svih američkih urbanih romana".

Zora, 1954.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
3,98 - 9,99
Stoik

Stoik

Theodore Dreiser

​Stoik je poslednji roman Teodora Drajzera trilogije "Trilogija želja", objavljen 1947. nakon njegove smrti. Trilogija prati život Frenka Kaupervuda, lika inspirisanog stvarnim američkim biznismenom Čarlsom Jerksom.

Otokar Keršovani, 1967.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
2,56
Theodore Dreiser

Theodore Dreiser

Theodore Dreiser
Otokar Keršovani, 1961.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
1,50
Jarčeva obratnica

Jarčeva obratnica

Henry Miller

Jarčeva obratnica je još jedan legendarni erotski roman Henrija Milera, objavljen 1938. godine. Zbog ubačene filozofije, donekle je teško razumeti. U ovom radu Henri je u Parizu, ali se zapravo seća detinjstva u Njujorku.

Otokar Keršovani, 1968.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,86
Djevojka od milijun dolara, priče iz kuta

Djevojka od milijun dolara, priče iz kuta

F. X Toole

Zbirka od sedam kratkih priča i novela F. X. Tula (pravo ime Džeri Bojd), bivšeg boksera i trenera. Jedna od priča iz ove knjige je ekranizovana u čuveni film u režiji Klinta Istvuda.

Algoritam, 2005.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,424,06
Mila 18

Mila 18

Leon Uris

Mila 18 je roman o legendarnom ustanku u Varšavskom getu. Da bi napisao roman, Uris je proveo godine proučavajući arhivsku građu, obilazeći mesta na kojima su se dešavali događaji i razgovarajući sa preživelima iz geta...

Matica hrvatska, 1970.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
7,24