Ivana Brlić-Mažuranić

Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. april 1874 – Zagreb, 21. septembar 1938) jedna je od najznačajnijih hrvatskih književnica i klasična autorka dečje književnosti. Poticala je iz ugledne porodice Mažuranić: njen otac je bio advokat, istoričar i pisac Vladimir Mažuranić, a deda hrvatski ban i pesnik Ivan Mažuranić. Većinu obrazovanja stekla je privatno i tečno je govorila nekoliko evropskih jezika. Nakon udaje za Vatroslava Brlića 1892. godine, preselila se u Slavonski Brod, gde je nastao značajan deo njenog književnog opusa.
Književno je debitovala zbirkom priča i pesama za decu Valjani i nevaljani (1902), a zatim Škola i praznici (1905) i zbirkom poezije Slike (1912). Veliki književni uspeh postigla je romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913), koji se smatra prvim hrvatskim dečjim romanom i jednim od temeljnih dela hrvatske dečje književnosti.
Vrhunac njenog stvaralaštva je Priče iz davnine (1916), zbirka od osam bajki inspirisanih slovenskom mitologijom, folklorom i autorkinom izuzetnom pripovedačkom maštom. U pričama kao što su „Šuma Striborova“, „Regoč“, „Kako je Potjeh tražio istinu“ i „Ribar Pljunka i njegova žena“, ona povezuje carstvo fantazije sa univerzalnim temama dobra i zla, ljubavi, samožrtvovanja, porodice i moralnog izbora.
Pisala je i eseje, basne, pesme, članke i autobiografske prikaze. Među njenim drugim delima značajna su Knjiga za mlade (1923), Dečja čitanka o zdravlju (1927) i nedovršeni istorijski roman Jaša Dalmatin, vicekralj Gudžarata (1937). Njena zbirka Priče iz davnine objavljena je posthumno.
Dela Ivane Brlić-Mažuranić prevedena su na brojne jezike, a zahvaljujući svom pripovedačkom umeću u domenu bajki, još rano je stekla titulu „hrvatskog Andersena”. Bila je nominovana za Nobelovu nagradu za književnost, a 1937. godine postala je prva žena izabrana za dopisnog člana JAZU-a – institucije koja je danas poznata kao Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Titles in our offer
Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića
„Čudne avanture šegrta Hlapića“ su klasik hrvatske dečje književnosti, prvi put objavljen 1913. godine, a prvo posleratno izdanje iz 1952. godine zadržava bogatu narativnu vrednost originala.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Klasik Ivane Brlić-Mažuranić prati dobrog malog šegrta Hlapića dok beži od okrutnog majstora Roka. Na svom sedmodnevnom putovanju sa devojkom Gitom, on čini dobra dela i savladava brojne prepreke.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
The strange adventures of the apprentice Hlapić is the first novel by Ivana Brlić-Mažuranić and the first Croatian novel for children. Published in 1913, it became the prototype of a children's novel in Croatian literature. It has a realistic origin, but
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
The Strange Adventures of the Apprentice Hlapić is the first novel by Ivana Brlić-Mažuranić and the first Croatian novel for children. Published in 1913, it became the prototype of the children's novel in Croatian literature.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Roman prati šegrta Hlapića koji bježi od nepravednog majstora Mrkonje i kreće na putovanje puno pustolovina. Pomažući drugima, pokazuje dobrotu i hrabrost te na kraju pridonosi sretnom raspletu.
Priče iz davnine
"Priče iz davnine" najpoznatije su djelo Ivane Brlić-Mažuranić prevedeno na četrdesetak svjetskih jezika. Njima je Ivana Brlić-Mažuranić stekla svjetsku slavu, te je dvaput predlagana za Andersenovu nagradu i otada je nazivaju hrvatskim Andersenom.
Priče iz davnine
"Tales from Long Ago" is Ivana Brlić-Mažuranić's most famous work, translated into about forty languages. With them, Ivana Brlić-Mažuranić gained worldwide fame, was nominated twice for the Andersen Award, and has since been called the Croatian Andersen.
Priče iz davnine
"Priče iz davnine" (1916.) sadržavaju priče: Sunce Djever i Neva Nevičica, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, Šuma Striborova, Kako je Potjeh tražio istinu, Ribar Polunko i njegova žena, Lutonjica Toporko i devet župančića, Jagor i Regoč.
Šuma Striborova - Jagor - Čudnovate zgode šegrta Hlapića - Družina sinjega galeba
Unutar knjige su zanimljive reklame za proizvode iz šezdesetih godina (Borovo, Kalodont).
Tales of Long Ago
Priče iz davnine Ivane Brlić‑Mažuranić na engleskom jeziku. Bajke kroz likove poput Svarožića, Malik Tintilica, Regoča i Kosjenke slave dobrotu, hrabrost i mudrost, naglašavajući moralni rast i čudesnost svijeta.









