Henry Miller
Henry Miller (1891-1980) kultno je ime američke književnosti dvadesetog stoljeća. Pripada takozvanoj izgubljenoj generaciji američkih pisaca koji su punoljetnost doživjeli istodobno s izbijanjem Prvog svjetskog rata poput Ernesta Hemingwaya ili E. E.Cummingsa. Rođen i odrastao u Brooklynu, ogromnoj, multietničkoj spavaonici New Yorka, Miller je preteča svih onih autora koje suvremena kritika naziva urbanim piscima, jer je svoj neposredni, žovijalni književni stil kalio u uličnim kavgama i preskakanju granica strogo odijeljenih emigrantskih četvrti, svoj jezik izgrađivao na psovkama i krajnjoj političkoj nekorektnosti zavađenih klasa bujajućeg megalopolisa, a svoj književni ukus baštinio od mistika i proto-new agera poput Madam Blavatsky ili Krishnamurtija, koji su novopečenim njujorškim kleinbürgerima predstavljali prozor u svijet. Miller je, kao dijete prve generacije njemačkih doseljenika, dijelio fascinaciju Amerikom što je još u mladosti odlučio prevesti u literaturu pod snažnim utjecajem velikih književnih individualaca s kraja devetnaestog stoljeća kao što su to bili Walt Whitman, Mark Twain ili Jack London, autentični kritičari američkog društva i načina života, ali ujedno i pokretači velikog američkog književnog imaginarija, koji je u dvadesetom stoljeću eksplodirao, a uz svesrdnu pomoć Millera i njegovih nasljednika beatnika osvojio svjetsku popularnu kulturu. Robert Ferguson je u ovoj biografiji Henryja Millera – za jedne proroka senzualizma, za druge nepopravljivog boema, a za treće besramnog egoista – uspio razdvojiti isprepletene i podvojene ličnosti Millera pisca i Millera književnog lika iz njegovih vlastitih romana. Od Prousta i Joycea, preko W. G. Sebalda pa sve do Knausgaarda, autofikcija kao oblik fikcionalizirane autobiografije dominira najintimnijom književnom formom. Miller se tvrdoglavo odupirao bilo kakvoj kategorizaciji svoga književnog djela inzistirajući na tome da književnost za njega jest život i tim je stavom utjecao na generacije pisaca. Ferguson istražuje Millerove poze i ranjivosti i podastire nam portret složene i dojmljive ličnosti u nezgodnom spoju hipersenzibilnosti i krajnje nonšalancije, koji se možda najbolje očituje u desetogodišnjoj ljubavno-književnoj vezi s Anais Nin. Pokušaj da govori istinu i hrabro se suočava sa životom i svijetom Millera je stajao trideset godina zabrane prodaje njegovih knjiga, ali mu je zato priskrbio poštovanje književnih velikana poput Orwella, T. S. Eliota i Lawrencea Durrella, a naposljetku i nebrojenih čitalaca diljem svijeta.
Naslovi u ponudi
Crno proljeće
Knjiga dolazi u izdanju Izabranih dela Henrija Milera iz 1968. godine i sadrži dva Milerova dela – Crno proleće i Svet seksa.
Crno proljeće / Svijet seksa
Crno proleće je zbirka eseja i kratkih priča američkog pisca Henryja Millera, koja je prvi put objavljena 1936. godine. "Svijet seksa" je drugi Millerov poznat rad, koji je posebno kontroverzan zbog svog eksplicitnog sadržaja.
Cvet Henrija Milera
The book Flower by Henry Miller is based on a selection from the best and most attractive works of this writer, following the chronological sequence in Miller's writing, giving Miller's most artistically mature pages.
Jarčeva obratnica
Tropic of Capricorn is another legendary erotic novel by Henry Miller, published in 1938. Due to the inserted philosophy, it is somewhat difficult to understand. In this work, Henry is in Paris, but he actually remembers his childhood in New York.
Mirni dani na Klišiju
U ovom romanu autorovo oduševljenje životom je bezgranično i on ga prenosi onako kako je njemu svojstveno, opisom čista užitka u ženama, vinu, jelu, ambijentu i atmosferi. U isti mah, to je i značajan dokument o gotovo fizičkom procesu pisanja.
Rakova obratnica
Rakova obratnica je prvi dio trilogije koja je gotovo trideset godina bila zabranjena u SAD-u zbog vulgarnosti i perverznosti.
Rakova obratnica
Ovo je optužba, kleveta, lična uvreda. Ovo nije knjiga, u običnom smislu te reči. Ne, ovo je neprekidna uvreda, pljuvanje u lice umetnosti, noga u turu protiv Boga, Čoveka, Sudbine, Vremena, Ljubavi, Lepote...šta god hoćete.
Ružičasto raspeće III: Nexus
„Neksus” Henrija Milera deo je trilogije „Ružičasto raspeće” u kojoj se, sa manjim intenzitetom nego u njegovim najpoznatijim delima objavljenim tridesetih godina prošlog veka u Parizu, sublimiše njegov bunt protiv tvrdoglave i licemerne Amerike.
Ružičasto raspeće II: Plexus
„Pleksus” Henrija Milera deo je trilogije „Ružičasto raspeće” u kojoj se, sa manjim intenzitetom nego u njegovim najpoznatijim delima objavljenim tridesetih godina prošlog veka u Parizu, sublimiše njegov bunt protiv tvrdoglave i licemerne Amerike.
Ružičasto raspeće I: Sexus
„Seksus” Henrija Milera deo je trilogije „Ružičasto raspeće” u kojoj se, sa manjim intenzitetom nego u njegovim najpoznatijim delima objavljenim tridesetih godina prošlog veka u Parizu, sublimiše njegov bunt protiv arogantne i licemerne Amerike.