Svi se ljudi rađaju istog dana: Zora
Prvi dio Gallove sage prati sedmero djece rođene 1. siječnja 1900. u različitim krajevima svijeta i pokazuje kako ih početak 20. stoljeća od samog rođenja dijeli po klasi, moći i sudbini.
Zora, prvi dio romana Svi se ljudi rađaju istog dana, polazi od precizne i snažne zamisli: 1. siječnja 1900. na različitim mjestima u svijetu rađa se sedmero djece. Time Max Gallo odmah uspostavlja okvir radnje - ovo nije priča o jednom junaku, nego o generaciji koja ulazi u 20. stoljeće iz potpuno različitih početnih položaja. Među njima su djeca rođena u bogatstvu, u politički utjecajnim obiteljima ili u društveno povlaštenom okruženju, ali i ona čije će živote od početka određivati nesigurnost, nejednakost i pripadnost rubu svijeta koji ne raspolaže istom moći.
Povijesni kontekst romana nije usputna kulisa nego glavni mehanizam radnje. Zora obuhvaća početak 20. stoljeća - razdoblje industrijskog rasta, snažnih klasnih razlika, kolonijalnih odnosa, imperijalnih ambicija i vjere da novo stoljeće donosi napredak. Gallo pokazuje da se ljudi formalno rađaju istoga dana, ali ne i u istim uvjetima: nekoga od početka štiti kapital i obiteljski položaj, a nekoga oblikuju siromaštvo, društvena podređenost i ograničen izbor.
Radnja se razvija paralelno, kroz njihove obitelji, odgoj, prve odnose, ambicije i prve dodire s društvom koje ih razvrstava prije nego što sami išta izaberu. Zato je Zora roman o ranom formiranju sudbine: o tome kako stoljeće počinje obećanjem napretka, ali već u startu proizvodi razlike koje će kasnije prerasti u sukobe, lomove i nejednake živote. Naslovna "zora" tako označava ne samo početak života nego i početak svijeta koji svoje junake od prvog dana oblikuje nejednako.
One copy is available
