Osijek - urbanistički plan
Rijetka knjiga

Osijek - urbanistički plan

Radovan Miščević

Urbanistički plan za Osijek iz 1965. godine, koji je izradio Radovan Miščević zajedno sa suradnicima, jedan je od značajnijih planova u povijesti urbanističkog razvoja Osijeka.

Ovaj plan predstavljao je odgovor na potrebe poslijeratnog urbanističkog razvoja grada, u kontekstu industrijalizacije i povećanja broja stanovnika.

Plan je imao za cilj integrirati urbanu jezgru Osijeka s njegovim periferijskim dijelovima, osiguravajući uravnotežen razvoj. Poseban naglasak stavljen je na stvaranje funkcionalnog grada koji odgovara modernim potrebama industrije, stanovanja i javnih sadržaja.

Planirao se razvoj novih stambenih četvrti, posebno na području tadašnjih periferija. Tipični za ovo razdoblje bili su višestambeni blokovi, što je bilo u skladu s tadašnjim modernističkim trendovima u urbanizmu.

Radovan Miščević bio je poznat po svojim modernističkim pristupima urbanizmu, a plan za Osijek reflektirao je tadašnje trendove u urbanističkom planiranju u Jugoslaviji. Naglasak na funkcionalnost, integraciju i očuvanje zelenih površina uklapao se u širu viziju urbanog razvoja tog razdoblja.

Iako je plan iz 1965. godine bio ambiciozan, njegov utjecaj na današnji izgled Osijeka je značajan. Mnogi elementi tog plana integrirani su u kasniji razvoj grada, posebno u organizaciji stambenih zona i prometne mreže.

Pri izradi i izvedbi projekta Miščević se kasnije između funkcionalističkog modela grada na rijeci i rijeke u gradu odlučio za drugi. “Odlučio sam se”, istaknuo je tijekom jednog razgovora, “za očuvanje prirodnih vrijednosti i njihovo uključivanje u središte grada, za humanističko-sociološki i ekološki pristup oblikovanja cjelovite urbane i prirodne sredine. Takav model pretpostavlja i uključivanje istaknutih povijesnih i kulturoloških vrijednosti, velike parkovne površine, šetališta na lijevoj i desnoj obali, potpuno isključivanje automobilskog prometa, obale povezane pješačkim mostom koji je već postao neodvojivim dijelom urbanog identiteta grada”.

Ilustracije
Zvonimir Barbarić, Fred Legradić
Naslovnica
Aleksandar Srnec
Dimenzije
33 x 24 cm
Broj strana
64
Nakladnik
Općinska skupština Osijek, Osijek, 1965.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Velike arhitekture svijeta

Velike arhitekture svijeta

John Julius Norwich

Knjiga obuhvaća: Izvaneuropske arhitekture, Stari svijet, Renesansa, Arhitektura novog doba, Geografski leksikon i Tumač stručnih izraza.

Marjan tisak, 2005.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,62
Stari gradovi i dvorci sjeverozapadne Hrvatske

Stari gradovi i dvorci sjeverozapadne Hrvatske

Tomislav Đurić, Dragutin Feletar

Knjiga je koncipirana tako da u kratkim tekstovima navede osnovne informativne podatke o starim gradovima, dvorcima i najznačajnijim crkvama SZ Hrvatske, tj. da svakom onom tko želi posjetiti ta zdanja podastre što opširniju i stručniju informaciju.

KPD ˝Zrinski, 1971.
Hrvatski. Latinica. Broširano s ovitkom.
7,84
Muzeji svijeta - National Gallery London

Muzeji svijeta - National Gallery London

Ova knjiga pruža uvid u bogatu kolekciju slika u Nacionalnoj galeriji u Londonu.

Mladost, 1977.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
10,78
Šokački stanovi

Šokački stanovi

Ante Knežević

Knjiga Šokački stanovi autora Ante Kneževića, objavljena 1990. godine, detaljno istražuje tradicijske nastambe poznate kao "šokački stanovi" koje su bile karakteristične za područje Slavonije, posebice tijekom 18. i 19. stoljeća.

Hrvatska demokratska zajednica Županja, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
16,28
Moderna arhitektura

Moderna arhitektura

J. M. Richards
Mladost, 1955.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
7,26 - 8,78
Izazov mišljenja o prostornom jedinstvu

Izazov mišljenja o prostornom jedinstvu

Antoaneta Pasinović

U knjizi je monografski obrađen opus jedne od najznačajnijih kritičarki i teoretičarki arhitekture Antoanete Pasinović (1941.–1985.).

Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, 2001.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,32