Mati

Mati

Maksim Gorki

Roman "Mati" Maksima Gorkog objavljen je 1906. godine i jedno je od ključnih djela ruskog socijalnog realizma. Djelo prikazuje buđenje radničke klase u Rusiji kroz likove i događaje koji naglašavaju društvene nepravde i potrebu za revolucijom.

Radnja romana smještena je u radničko naselje u industrijskom predgrađu. Glavni lik je Pelagija Nilovna Vlasova, udovica radnika i majka mladića Pavela Vlasova. Pelagija je prikazana kao ponizna, nesigurna i neuka žena koja vodi život prepun patnje, trpeći siromaštvo i grubost svoga pokojnog muža. Međutim, njezin se život mijenja kada njezin sin Pavel počne sudjelovati u revolucionarnom pokretu.

Pavel se povezuje s grupom radnika koji organiziraju tajne sastanke i šire revolucionarnu literaturu među radnicima. Pelagija, iako isprva zbunjena i zabrinuta zbog Pavlovih aktivnosti, postupno postaje svjesna socijalnih nepravdi koje pogađaju radnike. Kroz interakciju s revolucionarima i svjedočenje nepravdama, ona počinje shvaćati ideje koje Pavel i njegovi drugovi zagovaraju.

Kako priča napreduje, Pelagija sve više preuzima aktivnu ulogu u revolucionarnim aktivnostima. Njezina uloga kao "majke" simbolizira majčinski odnos prema cijelom radničkom pokretu. Postaje glasnica koja prenosi zabranjenu literaturu i sudjeluje u organizaciji radničkih skupova, riskirajući vlastiti život.

Roman kulminira Pavlovim uhićenjem tijekom prosvjeda. Unatoč gubitku sina, Pelagija nastavlja borbu, simbolizirajući nepokolebljiv duh revolucije. Kroz njezin lik, Gorki prikazuje transformaciju obične žene u snažnu i odlučnu revolucionarku, naglašavajući moć promjene i solidarnosti među radnicima.

"Mati" je jedno od najvažnijih djela koje je oblikovalo književnost socijalnog realizma i ostaje snažan prikaz borbe za pravdu i ljudska prava.

Naslov izvornika
Мать
Prijevod
Iso Velikanović, Malik Mulić
Urednik
Malik Mulić
Naslovnica
Boris Dogan
Dimenzije
20 x 13,5 cm
Broj strana
339
Nakladnik
Prosvjeta, Zagreb, 1967.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Djela #14: Bajke o Italiji / Ruske bajke / Balada o grofici Elen de Kursi

Djela #14: Bajke o Italiji / Ruske bajke / Balada o grofici Elen de Kursi

Maksim Gorki

​"Bajke o Italiji" zbirka je pripovijedaka Maksima Gorkog, nastala tijekom njegovog boravka u Italiji početkom 20. stoljeća. "Ruske bajke" predstavljaju Gorkijevu interpretaciju tradicionalnih ruskih narodnih priča.

Kultura, 1948.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,99
Priče o herojima

Priče o herojima

Maksim Gorki
Budućnost, 1945.
Srpski. Ćirilica. Broširano.
4,99
Moji univerziteti / Kuća Artamonovih

Moji univerziteti / Kuća Artamonovih

Maksim Gorki

Moji univerziteti, predstavlja introspektivno delo koje nas vodi kroz život i unutrašnji razvoj ovog velikog pisca.

Srpska književna zadruga (SKZ), 1977.
Srpski. Ćirilica. Tvrde korice.
32,46 (komplet)
Vojna tajna daleke zemlje

Vojna tajna daleke zemlje

Arkady Gaidar
Novo pokoljenje, 1948.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,98
Heretici i sanjari: Izbor iz poslijeoktobarske ruske proze

Heretici i sanjari: Izbor iz poslijeoktobarske ruske proze

Isak Emanuilovič Babelj, Jevgenij Zamjatin, Boris Piljnjak, Mihailo Mihailovič Zoščenko

Prvo izdanje. Izbor iz ruske proze dvadesetih godina. Sastavljač antologije, Aleksandar Flaker, nastojao je približiti čitateljima primjere ruske sovjetske proze koji su teško bili pristupačni našim čitateljima poput: Babelja, Voronskog, Piljnjaka i dr.

Kultura, 1954.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
12,42
Dvanaest stolica

Dvanaest stolica

Ilja Iljf, Jevgenij Petrov

Glavni lik romana, prvi puta objavljenog 1928. godine, ovog ruskog autorskog dvojca beskrajno je domišljati prevarant Ostap Bender, koji je ovaj puta u potrazi za briljantima u jednoj od 12 tapeciranih stolica raznešenih širom Sovjetskog Saveza.

Mladost, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,42