Prije faraona: Tajanstvena pretpovijest Egipta

Krajem devetnaestog stoljeća, francuski je istraživač Augustus Le Plongeon, nakon godina istraživanja poluotoka Yucatan u Meksiku, zaključio da su civilizacije Maya i Egipćana bile povezane - kao ostaci nekoć veće i izrazito sofisticirane kulture. Otkrića suvremenih istraživača tijekom protekla dva desetljeća sada potkrjepljuju te nekoć prezrene spekulacije dokazima, koji pokazuju da je Sfinga tisuće godina starija no što su egiptolozi tvrdili, da Velika piramida nije bila grobnica nego geomehanička elektrana, te da megaliti Nabta Playe otkrivaju kompleksne astronomske zvjezdane mape, koje su postojale 4000 godina prije razdoblja što ga konvencionalni povjesničari smatraju mogućim za postojanje takvog znanja.

Veći dio ranih dokaza o pretpovijesnoj civilizaciji oslanjao se na ezoterične predaje i mitologiju. Koristeći jasne znanstvene dokaze iz područja arheologije, genetike, inženjerstva i geologije, kao i svete i religiozne tekstove, Malkowski pokazuje da su se te mitske priče temeljile na stvarnim događajima, te da je izrazito sofisticirana civilizacija doista postojala prije Egipćana i Sumerana. Povezujući njezinu kataklizmičku propast s tajanstvenim nestankom kromanjonske kulture, "Prije faraona" pruža snažan novi pogled na prošlost čovječanstva.

Ključne teze:

• Velika Sfinga izgrađena je oko 10.500. pr. Kr. (temelji se na geološkom radu Roberta Schocha o eroziji od kiše, što upućuje na vlažniju klimu prije 7000.–5000. pr. Kr.);
• piramide u Gizi nisu grobnice, nego energetski uređaji (precizna orijentacija, piezoelektrični kvarc u granitu, podzemni kanali);
• drevni Egipćani sami su tvrdili da su njihovi bogovi i znanje došli od „Zep Tepija“ (Prvog vremena) i prethodnika zvanih „Netjeru“;
• postojala je globalna pretpovijesna civilizacija (Malkowski je povezuje s Göbekli Tepe, pred-dinastičkim Nabta Playa i podvodnim strukturama kod Japana).

Knjiga donosi dokaze iz geologije, astronomije (orijentacija Gize na 10.500. pr. Kr.), drevnih tekstova (Edvinski papirusi, Torino kraljevska lista) i usporedbe s drugim kulturama. Iako izaziva mainstream egiptologiju, ostaje jedna od najutjecajnijih suvremenih knjiga o „izgubljenoj“ pretpovijesti Egipta.