
Nietzsche: Biografija njegove misli
Rüdiger Safranski, poznat po djelima o Schopenhaueru, Heideggeru i Goetheu, donosi intimnu „biografiju misli“ Friedricha Nietzschea. Studija prati evoluciju njegovih ideja kroz ključne događaje, proturječja i stvaralačke krize.
Safranski, njemački filozof i biograf, otklanja mitove koji okružuju Nietzscheovo djelo – od sestrinog manipuliranja nasljeđem do nacističkih zloporaba – i pokazuje Nietzschea kao „umjetnika misli“ koji živi svoje ideje, noseći teret „neizmjernog“ poput Atlasa.
Knjiga se dijeli u tri faze razvoja:
- Rana faza: Tragedija i Wagnerov utjecaj (1860-ih – 1870-ih). Mladi filolog Nietzsche, opsjednut Wagnerom i grčkom kulturom, piše „Rođenje tragedije“ (1872.), otkrivajući dionizijsko-apolinički dualizam: kaos strasti i red oblika. Muzika je ključ – Wagnerova opera ga „ugodi za neizmjerno“, ali raskid 1876. označava preokret. Nietzsche, bolestan i usamljen, vidi u umjetnosti spas od nihilizma.
- Srednja faza: Kritika morala i vječni povrat (1878.–1882.). U „Ljudskom, odviše ljudskom“ (1878.), „Zori“ (1881.) i „Radosnoj znanosti“ (1882.) postaje aforist, kritizirajući kršćanski moral kao „robovski“ i slaveći slobodu duha. „Tako je govorio Zaratustra“ (1883.–1885.) uvodi nadčovjeka (Übermensch) kao tvorca vrijednosti i vječni povrat: „Živjeti tako da želiš da se život ponavlja zauvijek“. Volja za moć postaje središnja ideja: ne tiranija morala nad životom, već afirmacija života kroz prevladavanje svih vrijednosti.
- Krajnja faza: Kritika kulture i slom (1886.–1900.). U „S onu stranu dobra i zla“ (1886.), „Sumraku idola“ (1889.) i „Antikristu“ (1888.) Nietzsche razara idole: „Bog je mrtav“, a europska kultura je dekadentna. „Volja za moć“ (posthumno) sintetizira sve ove ideje, ali Nietzsche 1889. doživljava psihički slom, provodeći posljednje desetljeće života u tišini. Safranski ističe Nietzscheovu tragičnost: ekstaza, patos i bolest oblikovali su njegovu misao.
Safranski zaključuje s bilansom recepcije – od egzistencijalista (Kierkegaardov utjecaj) do postmodernista (Foucault) – naglašavajući Nietzscheovu aktualnost: borba protiv nihilizma, poticaj na samoprevladavanje i upozorenje na opasnosti „posljednjeg čovjeka“. Knjiga je lucidna, didaktična, pisana s blagom ironijom, idealna za one koji žele razumjeti zašto je Nietzsche „najčitaniji filozof“: njegova maštovitost čini ga vječnim izazovom.
Jedan primjerak je u ponudi





