Quattrocento
Dvostruka priča: Firenca 1478., urota Pazzija protiv Medicija. U 21. st. studentica Ana Sotomayor istražuje renesansnog slikara Pierpaola Masonija i njegovu enigmatičnu sliku – otkriva skrivenu istinu o uroti i njezine posljedice.
Quattrocento Susane Fortes (rođ. 1956., galicijska spisateljica, poznata po El amante albanés) mješavina je povijesnog romana, trilera i fikcije o umjetnosti. Roman se događa u dva vremena:
U Firenci 15. stoljeća (renesansna era Botticellija i Leonarda) opisuje poznatu urotu Pazzija 26. travnja 1478. – atentat na braću Medici u katedrali Santa Maria del Fiore. Giuliano de' Medici ubijen je, Lorenzo preživljava, a Firenca tone u osvetu, torture i progone. Papa Siksto IV., obitelj Pazzi i napuljski kralj Ferdinand u pozadini vuku konce, želeći srušiti Medici moć.
U suvremenom dijelu (21. stoljeće) mlada doktorandica Ana Sotomayor piše disertaciju o renesansnom slikaru Pierpaolu Masoniju, manje poznatom umjetniku. Proučavajući njegove bilježnice i enigmatičnu sliku, Ana otkriva da Masoni nije bio samo slikar – možda je bio ključni svjedok ili sudionik urote, a njegovo djelo skriva tajnu koja mijenja službenu povijest. Što više kopa, to više shvaća da otkriće može imati opasne posljedice i u današnjoj Firenci – možda čak ugrožava njezin život.
Fortes koristi stil sličan Dan Brownu (ali kritizira ga unutar teksta kao "moderne praznovjerice"), s naglaskom na povijesnu točnost, umjetničke detalje, političke intrige i napetost. Dvije linije se paralelno razvijaju, gradeći napetost kroz otkrivanja, tajne i moralne dileme. Kritika je podijeljena: neki hvale ambiciju i Firentinski ambijent, drugi zamjeraju pretjerane obrate i "Čehovljeve puške" koje ne opaljuju.
Jedan primjerak je u ponudi
