Bitak i vreme

Bitak i vrijeme je remek-djelo je njemačkog filozofa Martina Heideggera i jedno od najutjecajnijih filozofskih djela 20. stoljeća. Knjiga je zamišljena kao dvodijelna rasprava, ali je objavljen samo prvi dio koji se sastoji od uvoda i dva glavna odsjeka. Heideggerova temeljna namjera jest obnoviti ontološko pitanje koje je zapostavljeno od Platona i Aristotela: pitanje smisla bitka (Sinn des Seins).

Umjesto apstraktne metafizike, Heidegger polazi od konkretne analize ljudskog postojanja, koje naziva Dasein (tu-bitak ili bitak-tu). Dasein nije tradicionalni „subjekt“, već biće koje se uvijek već nalazi u svijetu (In-der-Welt-sein). Bitak-u-svijetu jedinstvena je struktura koja uključuje praktično bavljenje stvarima (Zuhandenheit – pri ruci), brigu (Sorge), bačenost (Geworfenheit) u svijet, razumijevanje, raspoloženje i govor.

U prvom odsjeku Heidegger opisuje svakodnevni, neautentični način postojanja: „das Man“ (Oni, javno mnijenje) u kojem Dasein živi u prosječnosti i padu (Verfallen). U drugom odsjeku prelazi na autentičnu egzistenciju: suočavanje s vlastitom konačnošću kroz bitak-prema-smrti (Sein-zum-Tode), poziv savjesti, odlučnost (Entschlossenheit) i anticipaciju smrti. Vremenskost (Zeitlichkeit) pokazuje se kao smisao brige i horizont za razumijevanje bitka.

Heidegger uvodi revolucionarnu terminologiju i koristi hermeneutičko-fenomenološku metodu („razotkrivanje“ umjesto tradicionalne objektivne analize). Djelo je duboko utjecalo na egzistencijalizam (Sartre), hermeneutiku (Gadamer), dekonstrukciju (Derrida), psihologiju i teologiju, iako je Heidegger kasnije odstupio od nekih ranih pozicija nakon „obrata“ (Kehre).

Knjiga je poznata po svojoj težini i gustoj, neologističkoj prozi, ali ostaje nezaobilazna za svakoga tko želi razumjeti suvremenu filozofiju, fenomenologiju i pitanja ljudske egzistencije, autentičnosti, vremena i konačnosti.