Martin Heidegger

Martin Heidegger (1889. – 1976.) bio je njemački filozof i jedan od najutjecajnijih mislilaca 20. stoljeća, poznat po svom djelu Bitak i vrijeme (Sein und Zeit, 1927.), koje je utemeljilo novu dimenziju ontologije – analizu bivstvovanja kroz egzistencijalnu dimenziju čovjeka (Dasein). Rođen je u Messkirchu, a studirao je teologiju i filozofiju. Bio je profesor na Sveučilištu u Freiburgu, gdje je preuzeo katedru nakon svog mentora Edmunda Husserla, osnivača fenomenologije.

U Bitku i vremenu, Heidegger uvodi egzistencijalnu analizu ljudskog postojanja, naglašavajući pojam „bivstvovanje prema smrti“ i autentičnost. Pitanje smisla bitka postaje središnje u njegovoj filozofiji. Kasnije se okreće tzv. „kasnom Heideggeru“, gdje se više bavi jezikom, poezijom i odnosom čovjeka prema tehnici i biti bića. Djela poput Što znači misliti?, Uvod u metafiziku i Pitanje o tehnici odražavaju tu fazu.

Heideggerova filozofija bila je iznimno utjecajna, no njegovo članstvo u nacističkoj stranci (NSDAP) 1933. izazvalo je kontroverze i etičke rasprave koje prate njegov intelektualni doprinos.

Unatoč tome, ostaje ključna figura u egzistencijalizmu, hermeneutici i suvremenoj filozofiji. Njegove ideje snažno su utjecale na mislioce poput Sartrea, Derride i Gadamera.

Djela:

Bitak i vrijeme (Sein und Zeit, 1927.)
Kant i problem metafizike (Kant und das Problem der Metaphysik, 1929.)
O bîti razloga (Vom Wesen des Grundes, 1929.)
Što je metafizika? (Was ist Metaphysik?, 1929.)
O bîti istine (Vom Wesen der Wahrheit, 1943.)
Objašnjenja o Hölderlinovu pjesništvu (Erläuterungen zu Hölderlins Dichtung, 1944.)
Platonov nauk o istini: s pismom o humanizmu (Platons Lehre von der Wahrheit: mit einem Brief über den Humanismus, 1947.)
Šumski putovi (Holzwege, 1950.)
Uvod u metafiziku (Einführung in die Metaphysik, 1953.)
Što znači misliti? (Was heißt denken?, 1954.)
Predavanja i članci (Vorträge und Aufsätze, 1957.)
Identitet i razlika (Identität und Differenz, 1957.)
Stavak razloga (Der Satz vom Grund, 1957.)
Opuštenost (Gelassenheit, 1959.)
Na putu k jeziku (Unterwegs zur Sprache, 1959.)
Nietzsche (I–II, 1961.)
Pitanje o stvari (Die Frage nach dem Ding, 1962.)
Putokazi (Wegmarken, 1967.)
K stvari mišljenja (Zur Sache des Denkens, 1969.)
Sveukupno izdanje (Gesamtausgabe, od 1975.)