Martin Heidegger
Martin Heidegger (1889. – 1976.) bio je njemački filozof i jedan od najutjecajnijih mislilaca 20. stoljeća, poznat po svom djelu Bitak i vrijeme (Sein und Zeit, 1927.), koje je utemeljilo novu dimenziju ontologije – analizu bivstvovanja kroz egzistencijalnu dimenziju čovjeka (Dasein). Rođen je u Messkirchu, a studirao je teologiju i filozofiju. Bio je profesor na Sveučilištu u Freiburgu, gdje je preuzeo katedru nakon svog mentora Edmunda Husserla, osnivača fenomenologije.
U Bitku i vremenu, Heidegger uvodi egzistencijalnu analizu ljudskog postojanja, naglašavajući pojam „bivstvovanje prema smrti“ i autentičnost. Pitanje smisla bitka postaje središnje u njegovoj filozofiji. Kasnije se okreće tzv. „kasnom Heideggeru“, gdje se više bavi jezikom, poezijom i odnosom čovjeka prema tehnici i biti bića. Djela poput Što znači misliti?, Uvod u metafiziku i Pitanje o tehnici odražavaju tu fazu.
Heideggerova filozofija bila je iznimno utjecajna, no njegovo članstvo u nacističkoj stranci (NSDAP) 1933. izazvalo je kontroverze i etičke rasprave koje prate njegov intelektualni doprinos.
Unatoč tome, ostaje ključna figura u egzistencijalizmu, hermeneutici i suvremenoj filozofiji. Njegove ideje snažno su utjecale na mislioce poput Sartrea, Derride i Gadamera.
Djela:
- Bitak i vrijeme (Sein und Zeit, 1927.)
- Kant i problem metafizike (Kant und das Problem der Metaphysik, 1929.)
- O bîti razloga (Vom Wesen des Grundes, 1929.)
- Što je metafizika? (Was ist Metaphysik?, 1929.)
- O bîti istine (Vom Wesen der Wahrheit, 1943.)
- Objašnjenja o Hölderlinovu pjesništvu (Erläuterungen zu Hölderlins Dichtung, 1944.)
- Platonov nauk o istini: s pismom o humanizmu (Platons Lehre von der Wahrheit: mit einem Brief über den Humanismus, 1947.)
- Šumski putovi (Holzwege, 1950.)
- Uvod u metafiziku (Einführung in die Metaphysik, 1953.)
- Što znači misliti? (Was heißt denken?, 1954.)
- Predavanja i članci (Vorträge und Aufsätze, 1957.)
- Identitet i razlika (Identität und Differenz, 1957.)
- Stavak razloga (Der Satz vom Grund, 1957.)
- Opuštenost (Gelassenheit, 1959.)
- Na putu k jeziku (Unterwegs zur Sprache, 1959.)
- Nietzsche (I–II, 1961.)
- Pitanje o stvari (Die Frage nach dem Ding, 1962.)
- Putokazi (Wegmarken, 1967.)
- K stvari mišljenja (Zur Sache des Denkens, 1969.)
- Sveukupno izdanje (Gesamtausgabe, od 1975.)
Naslovi u ponudi
Aus der Erfahrung des Denkens
"Iz iskustva mišljenja" zbirka je kratkih filozofskih zapisa, aforizama i meditacija koje Heidegger piše u kasnijoj fazi svoga stvaralaštva. Djelo nije sustavno filozofsko izlaganje nego niz misaonih fragmenata o prirodi mišljenja, jezika i bitka.
Der europäische Nihilismus
"Der europäische Nihilismus" zbirka je Heideggerovih predavanja i bilješki iz 1930-ih i 1940-ih, u kojima analizira pojavu i značenje nihilizma u Europi.
Die Frage nach dem Ding
Pitanje o stvari zbirka predavanja koje je Heidegger održao 1935./36., bavi se temeljnim filozofskim pitanjem: Što je stvar?. Polazište mu je Kantova Kritika čistog uma, ali Heidegger ide dalje, želeći razjasniti samu prirodu stvari iz perspektive Bitka.
Die Technik und die Kehre
Technique and the Turn is a collection of essays published in 1954, one of Heidegger's key works on the problem of technique. Heidegger analyzes the essence of technique and warns that modern technology is not just a set of means, but has a deep ontologic
Gelassenheit
"Gelassenheit" (Lethargy), published in 1959, is a short but important work in which Martin Heidegger offers an answer to the crisis of modern man faced with the dominance of technology.
Hebel der Hausfreund
"Hebel – der Hausfreund" is based on a lecture given by Martin Heidegger in 1957, in which he reflects on the character and work of the German writer Johann Peter Hebel.
Kants these über das Sein
Kant's Thesis on Being, a lecture given by Martin Heidegger in 1930, focuses on an analysis of Kant's claim that Being is in fact a positing (Setzung) – that is, the act of positing or affirming through judgment.
Kant und das Problem der Metaphysik
The work is Heidegger's attempt to reinterpret Kant's philosophy with an emphasis on the ontological dimension. Heidegger claims that the true meaning of Kant's Critique of Pure Reason is not epistemologically theoretical, but metaphysical – focused on th
