Gorgija: O sofistima

Gorgija (ponekad nazvan i O retorici ili O sofistima) jedan je od najvažnijih Platonovih dijaloga iz srednjeg razdoblja. Napisan je oko 380. godine pr. Kr. i pripada tzv. sokratskim dijalozima u kojima Platon kroz lik Sokrata razvija vlastitu filozofiju.

Dijalog je strukturiran u tri glavna dijela, prema sugovornicima: Sokrat – Gorgija:

1. Gorgija, poznati sicilijanski sofist i učitelj retorike, hvali svoju vještinu kao umijeće uvjeravanja koje donosi moć u gradu. Sokrat ga prisiljava da prizna kako retorika proizvodi samo vjerovanje (doxa), a ne znanje (episteme), te da se bavi pitanjima pravednog i nepravednog bez stvarnog poznavanja tih stvari.
2. Sokrat – Pol (Polus): Mladi Gorgijin učenik brani tezu da je bolje činiti nepravdu nego trpjeti nepravdu jer moć donosi sreću. Sokrat polemizira i pokazuje da je činiti nepravdu gore za dušu nego trpjeti je, te da je pravednost bolja od moći i užitka.
3. Sokrat – Kalikle: Najžešći i najduži dio. Kalikle, ambiciozni političar, zastupa radikalni naturalizam: prirodno je da jači vlada slabijima, a da je „pravda“ samo konvencija slabih. On hvali neograničeno uživanje i moć. Sokrat mu suprotstavlja ideju da je sreća u uređenosti duše, umjerenosti (sophrosyne) i pravdi, a ne u nezasitnoj požudi.

Platon ovdje oštro kritizira sofiste kao profesionalne učitelje retorike koji prodaju vještinu uvjeravanja bez brige za istinu i moral. Retorika se prikazuje kao kolakeia (laskanje), lažna umjetnost slična kuhanju ili kozmetici – usmjerena na užitak, a ne na dobro duše. Prave umjetnosti (tehne) su one koje brinu za dobro: medicina za tijelo, pravda i zakonodavstvo za dušu.

Ključne teme dijaloga su odnos retorike i filozofije, priroda moći, pravda naspram užitka, autentičan život, kazna kao liječenje duše i mit o sudu duša na kraju dijaloga (koji nagovještava besmrtnost i posmrtnu pravdu).

Gorgija je snažna obrana filozofskog načina života protiv političkog pragmatizma i sofističkog relativizma. Utjecao je na cijelu zapadnu etiku i političku filozofiju. Dijalog je dinamičan, polemičan i dramatičan – jedan od najčitljivijih i najsnažnijih Platonovih tekstova.