Kako smo ubili Jozu Leutara: Potresna ispovijest o jednom montiranom procesu
Rijetka knjiga

Kako smo ubili Jozu Leutara: Potresna ispovijest o jednom montiranom procesu

Dominik Ilijašević-Como

Autobiografska ispovijest Dominika Ilijaševića Come, drugooptuženog u slučaju Leutar. Otkriva pozadinu sudskog procesa protiv šestorice Hrvata za atentat na federalnog doministra Jozu Leutara 1999.

Knjiga predstavlja kontroverznu autobiografsku ispovijest Dominika Ilijaševića Come, zapovjednika specijalne postrojbe HVO-a “Maturice” iz Kiseljaka. Ilijašević je bio drugooptuženi u poznatom slučaju Leutar – procesu protiv šestorice Hrvata optuženih za organizaciju atentata na zamjenika ministra unutarnjih poslova Federacije BiH Jozu Leutara.

Leutar je teško ranjen 16. ožujka 1999. u Sarajevu eksplozivnom napravom postavljenom ispod službenog automobila, a preminuo je 28. ožujka. Atentat je izazvao velike političke napetosti između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji. Ilijašević i ostali optuženici (Ivan Andabak, Jedinko Bajkuša, Mario Milićević, Željko Ćosić i Zoran Bašić) proveli su mjesecima u pritvoru. Nakon maratonskog suđenja Kantonalni sud u Sarajevu oslobodio ih je svih optužbi zbog nedostatka dokaza, a presuda je potvrđena na višim instancama.

U knjizi Ilijašević detaljno opisuje kako je, po njegovom mišljenju, cijeli proces bio politički montiran kako bi se diskreditiralo hrvatsko vodstvo i utjecalo na odnose u BiH. Optužuje visoke dužnosnike MUP-a Federacije (Mehmed Žilić, Faik Lušić), tužitelje, suce, zaštićenog svjedoka Merima Galijatovića (višestrukog prijestupnika) te predstavnike međunarodne zajednice, posebno Jacquesa Paula Kleina. Tvrdi da je cilj bio sačuvati legitimitet međunarodne uprave u BiH, a ne pronaći stvarne ubojice.

Ilijašević otvoreno piše o pritisku, troškovima obrane (oko 250.000 eura), izdajama i nedostatku podrške nekih hrvatskih političara i institucija. Knjiga donosi njegovu osobnu perspektivu – od uhićenja “crnim kapuljačama”, preko zatvorskih dana, do borbe za dokazivanje nevinosti. Ne nudi konačan odgovor tko je ubio Leutara, ali snažno kritizira pravosudni i politički sustav koji je, po njemu, žrtvovao nevinu šestoricu kako bi se prikrili stvarni nalogodavci.

Djelo je izazvalo velike kontroverze: jedni su ga vidjeli kao hrabru ispovijest i razotkrivanje montiranog procesa, drugi kao pokušaj opravdanja i revizionizma. Ilijašević je kasnije osuđen i za ratne zločine u srednjoj Bosni (Stupni Do i okolice), odslužio dio kazne, a nakratko je bio u bijegu.

Ilustracije
Milutin Stojčević
Naslovnica
Edin Spahić
Dimenzije
21,5 x 15 cm
Broj strana
247
Nakladnik
Vlastita naklada, Kiseljak, 2005.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Nekorišteno
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Bosna – Podaci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine. Prvi dio: Zemljopis

Bosna – Podaci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine. Prvi dio: Zemljopis

Vjekoslav Klaić

Klaićev sustavan pregled geografije Bosne i Hercegovine s podacima o položaju, reljefu, rijekama, klimi i prirodnim bogatstvima. Knjiga je iznimno rijetka na tržištu. Sadrži devet slika i dvije geografske karte.

Matica hrvatska, 1878.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
47,32
O podrijetlu i zgodama Slavena

O podrijetlu i zgodama Slavena

Vinko Pribojević

Kritičko dvojezično (latinsko-hrvatsko) izdanje Pribojevićeva govora iz 1525. u kojem se slavi podrijetlo, slava i povijest Slavena, identificirajući ih s Ilirima i drugim antičkim narodima. Klasično djelo ranog pan-slavizma.

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU), 1951.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
14,76
Uvod u podunavsko pismo

Uvod u podunavsko pismo

Harald Haarman

Uvod u podunavsko pismo Haralda Haarmanna (2010.) je prvi sustavni uvod u najstariji sustav pisma u Europi – staroeuropsko ili podunavsko pismo (oko 5300.–3200. pr. Kr.), nastalo u okviru Podunavske civilizacije.

Akademska knjiga, 2022.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
20,00
Omer-paša Latas u Bosni 1850.–1852.

Omer-paša Latas u Bosni 1850.–1852.

Ahmed Muradbegović

Omer-paša Latas u Bosni 1850.–1852. je povijesna monografija bosanskohercegovačkog pisca, dramatičara i publicista Ahmeda Muradbegovića (1898.–1977.), objavljena 1944. godine u izdanju Matice hrvatske.

Matica hrvatska, 1944.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
13,64
Sloveni u dalekoj prošlosti

Sloveni u dalekoj prošlosti

Valentin V. Sedov

Temeljno arheološko-povijesno djelo o etnogenezi Slavena od II. tisućljeća pr. Kr. do sredine I. tisućljeća n. e. Autor rekonstruira podrijetlo, kulturu i rane migracije Slavena na temelju arheoloških nalaza.

Akademska knjiga, 2012.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
32,00