Eponimski leksikon

Eponimski leksikon

Dubravko Mršić

Rječnik eponima (imenovatelja), riječi čije je značenje važno za povijest nacionalne i svjetske kulture i civilizacije, a zanimljive su upravo zbog priče koja prati njihov postanak. Autor je čitatelju želio pružiti uvid u porijeklo eponima s kojima se susrećemo a da ne znamo tko se iza njih krije. Namjera autora bila je ograničiti se na eponime iz tiska i drugih medija, ali se odabir ipak proširio i na eponime koji privlače pozornost svojom zanimljivošću (npr. kininovac, sendvič...). Uvršteni su i eponimi koje rjeđe susrećemo pretežito s područja znanosti.

Urednik
Ranko Matasović
Dimenzije
20 x 13 cm
Broj strana
310
Nakladnik
Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
9-53-150600-0

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Indoevropski jezik i "Indoevropljani"

Indoevropski jezik i "Indoevropljani"

André Martinet
Književna zajednica Novog Sada, 1987.
Srpski. Latinica. Broširano.
12,54
Sosir - osnivač moderne lingvistike

Sosir - osnivač moderne lingvistike

Jonathan Culler

Jonathan Culler, američki teoretičar književnosti i strukturalizma, u ovoj klasičnoj studiji predstavlja Ferdinanda de Saussurea kao oca moderne lingvistike – mislioca koji je, uz Freuda i Durkheima, revolucionirao proučavanje čovjeka i društva.

Biblioteka XX vek, 1980.
Srpski. Latinica. Broširano.
7,46
Deutsch für Sie 2

Deutsch für Sie 2

Tamara Marčetić
Škola za strane jezike, 1996.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
3,98
Engleski jezik na državnoj maturi

Engleski jezik na državnoj maturi

Steven Hindlaugh, Brankica Bošnjak Terzić, Melita Jurković

Priručnik za pripremu ispita državne mature s CD-om

Školska knjiga, 2010.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
17,22
Hrvatski naš svagda(š)nji

Hrvatski naš svagda(š)nji

Stjepko Težak

Riječi su kao i ljudi: rađaju se, rastu, putuju, prelaze međe općina, pokrajina i država, prilagođuju se, mijenjaju narodnost i državljanstvo, razmnažaju se, stare i umiru, a – za razliku od ljudi, slično bogovima – mogu i uskrsnuti.

Školske novine, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,24
Što se i kako u jeziku broji

Što se i kako u jeziku broji

Mirko Peti

Rasprave o semantici u kategoriji broja.

Matica hrvatska, 2005.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,98