Na Drini ćuprija
Na Drini ćuprija (1945.) Ive Andrića remek-djelo je svjetske književnosti, povijesna kronika o mostu na Drini u Višegradu, koji simbolizira trajnost i sudbinu ljudi kroz stoljeća.
Roman prati četiri stoljeća, od osmanskog doba do Prvog svjetskog rata, ispreplićući sudbine pojedinaca s poviješću Balkana. Most, izgrađen u 16. stoljeću po nalogu velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića, stoji kao metafora povezivanja i razdvajanja kultura, vjera i naroda.
Andrić opisuje njegovu gradnju, koju prati legenda o žrtvi, te život oko mosta – od osmanskih vlastelina, preko trgovaca i seljaka, do austrougarske vlasti. Priče o likovima poput Radisava, čovjeka koji se buni protiv gradnje, Fata, koja tragično strada zbog tradicije, ili Lotike, upraviteljice hanova, otkrivaju ljudske strasti, patnje i snove.
Kroz vinjete, Andrić prikazuje sukobe između kršćana, muslimana i Židova, ali i zajedništvo koje most simbolizira. Roman istražuje teme prolaznosti, sudbine i utjecaja povijesti na pojedince. Most ostaje stalna točka u vrtlogu promjena, svjedok ljubavi, sukoba i ratova. U završetku, s početkom Prvog svjetskog rata, most je djelomično uništen, simbolizirajući krhkost harmonije.
Andrićev jezik, poetičan i filozofski, te bogata povijesna tapiserija čine roman univerzalnom pričom o čovjeku i njegovom mjestu u povijesti. Djelo, nagrađeno Nobelovom nagradom, slavi snagu ljudskog duha i trajnost umjetnosti.
Jedan primjerak je u ponudi
