Miroslav Krleža

Miroslav Krleža

Krleža, Miroslav, hrvatski književnik (Zagreb, 7. VII. 1893 – Zagreb, 29. XII. 1981). Autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. st. i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog društva, što je njegov opus učinilo jednom od središnjih odrednica u izgradnji moderne Hrvatske. Djelujući u uvjetima izrazite društvene podijeljenosti s obzirom na temeljne probleme zajednice, uspio je, ne izbjegavajući prijepore, uobličiti svoju polaznu, estetsku poziciju kao nedvojbenu za pristaše i protivnike, pa je integralnost njegova djela i misli u bitnoj pretpostavci nacionalnoga kulturnoga standarda.

Već je u prvim objavljenim tekstovima, dramoletima Legendi i Maskerati (1914), narativnim lirskim fragmentima (Zaratustra i mladić, 1914) i Podnevnoj simfoniji (1916), pokušavao rastvoriti i pretopiti žanrovske okvire. Ukupno je objavio osamnaest dijaloških tekstova: Legendu, Maskeratu, Hrvatsku rapsodiju (1917), Kraljevo, Kristofora Kolumba (1918), Michelangela Buonarrotija, U predvečerje (1919), Galiciju, Adama i Evu, Golgotu (1922), Vučjaka (1923), U agoniji, Gospodu Glembajeve (1928), Ledu (1932), U logoru (1934), Areteja (1959), Salomu (1963), Put u raj (1970).

U jedanaest zbirki – Pan, Tri simfonije (1917), Pjesme I, Pjesme II (1918), Pjesme III, Lirika (1919), Knjiga pjesama (1931), Knjiga lirike (1932), Simfonije (1933), Balade Petrice Kerempuha (1936), Pjesme u tmini (1937) – tematski i stilski krug te stihovni i ritmički osjećaj prostiru cijeli registar traženja, koje se smatra dorečenim u artificijelnim Baladama Petrice Kerempuha, pomaku od standarda u jezičnom i kulturnom pogledu, kako bi se otkrila pritajena postojanost subjekta na kojem Krležino djelo inzistira.

Problemskomu polju Krležine dramaturgije i lirike uglavnom pripadaju i novelistički ciklusi; u prvome, »domobranskome ciklusu«, strukturiranom u zbirci Hrvatski bog Mars (1922., konačna redakcija 1946), obrađen je kompleks vojničkoga stradanja hrvatskog čovjeka, koje je u I. svjetskom ratu dosegnulo fatalističke, apsurdne razmjere, u drugome, »jakobinskome ciklusu«, zaokupljen je pojedincima koji ne uspijevaju prevladati ograničenja malograđanske sredine (zabranjena zbirka Hiljadu i jedna smrt, 1933), a u trećem, glembajevskom ciklusu, riječ je o jedanaest proznih fragmenata sa situacijskom i generičkom razradbom dramaturške cjeline. Krležin se pripovjedni tekst u 1920-ima, dosljedno tendenciji u europskoj prozi, od kraćih vrsta (Tri kavaljera frajle Melanije, 1922., Vražji otok, 1923) razvijao prema kanonizaciji romana, što u njegovu središnjem pripovjednom djelu, modernom romanu Povratak Filipa Latinovicza (1932) – priči o umjetniku koja zadire u organsku nemoć društva i kulturnog modela – hrvatsku prozu dovodi u simultanu poziciju (M. Proust, R. Musil, R. M. Rilke). Sljedećim će romanima, Na rubu pameti (1938), Banket u Blitvi (I–III, prva knjiga 1938) i Zastave (I–V, prva knjiga 1962), sigurnim narativnim i superiornim intelektualnim strategijama sročiti stotine stranica kronike o srednjoeuropskoj kulturnoj i političkoj panorami, ali će određujućim i uporišnim za razumijevanje i formativnost njegova djela ostati upravo rane 1930-e, s glembajevskom cjelinom, romanom Povratak Filipa Latinovicza i Baladama Petrice Kerempuha.

Krležin je utjecaj u hrvatskom društvu upravo tada dosegnuo vrhunac, što se posebno odražavalo u većem, problemskom, nefikcionalnom, u širem smislu esejističkome dijelu njegova opusa. Premda se u Krležinim tekstovima teško mogu razdvajati strukturne razine, što je posebno izraženo u zbirci Izlet u Rusiju (1926), s putopisnom poveznicom, ali tematski, narativno i asocijativno suptilnu mozaiku o strogo osobnome doživljaju sovjetske Rusije, upravo su njegove studije društvenih i kulturnih kontroverzija (Moj obračun s njima, 1932; Deset krvavih godina, 1937; Dijalektički antibarbarus, 1939) dovele do odlučujućih rasprava o izgledima i održanju hrvatskog društva. Osim o književnosti i umjetnosti pisao je o povijesti, politici, filozofiji, medicini, posvetivši se u doba rada na enciklopediji, nakon 1950., gotovo univerzalnom opserviranju, djelomice objavljenom (pet knjiga) u opsežnim izvodima (fragmentima i zapisima) iz dnevnika, odn. opsežnoj građi enciklopedijskih bilježaka (marginalia lexicographica). Njegove osobne relacije zrcale se u vrlo opsežnoj i dugogodišnjoj korespondenciji.

God. 1993–98. objavljena je enciklopedija posvećena Krležinu životu i radu (Krležijana, I–III), a 2000. započeto je izdavanje njegovih sabranih djela.


Naslovi u ponudi

99 varijacija: eseji i zapisi

99 varijacija: eseji i zapisi

Miroslav Krleža
Biblioteka XX vek, 1972.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
12,54
Balade Petrice Kerempuha

Balade Petrice Kerempuha

Miroslav Krleža
NIŠRO Oslobođenje, 1982.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
17,9813,49 - 17,99
Banket u Blitvi 3. dio

Banket u Blitvi 3. dio

Miroslav Krleža
NIŠRO Oslobođenje, 1980.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,99
Bulletin - Pedeset godina Velikog oktobra 1917. - 1967.

Bulletin - Pedeset godina Velikog oktobra 1917. - 1967.

Miroslav Krleža
Jazu, 1974.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,78
Danas 1934 I-II

Danas 1934 I-II

Miroslav Krleža, Milan Bogdanović

Reprint izdanje u dva toma biblioteke Liber Croaticus.

Mladost, 1971.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
Knjiga se sastoji od dva toma
29,99
Deset krvavih godina - knjiga eseja

Deset krvavih godina - knjiga eseja

Miroslav Krleža
Biblioteka nezavisnih pisaca, 1937.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
17,99
Djetinjstvo 1902-03 i drugi zapisi

Djetinjstvo 1902-03 i drugi zapisi

Miroslav Krleža

Krležina autobiografska proza, izvorno dio Krležina dnevnika iz ratnih godina 1942-43, pisana u proljeće i ljeto 1942.

Zora, 1972.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
9,78
Djetinjstvo u Agramu 1902.-1903.

Djetinjstvo u Agramu 1902.-1903.

Miroslav Krleža

"Djetinjstvo je, striktno govoreći, autobiografski prozni tekst. Jedini takav u cjelokupnom Krležinom opusu." - M. Jergović

24 sata, 2021.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,243,93
Dnevnik 1914 - 17

Dnevnik 1914 - 17

Miroslav Krleža

Davni dani I

NIŠRO Oslobođenje, 1981.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,98
Dnevnik 1933 - 42

Dnevnik 1933 - 42

Miroslav Krleža
NIŠRO Oslobođenje, 1981.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,98