
Zaštitna povelja / Detinjstvo Liversove / Il Tratto di Apelle / Vazdušni koloseci / Pisma iz Tule
Zbirka autobiografske i rane proze Borisa Pasternaka istražuje tajnu umjetničkoga stvaralaštva, sazrijevanje i moralne izbore pojedinca. Kroz lirsku prozu razotkriva se poetika ruskog nobelovca.
Ovo izdanje okuplja temeljni autobiografsko-esejistički spis Zaštitna povelja te četiri ključne pripovijetke rane faze stvaralaštva ruskog nobelovca Borisa Pasternaka: Djetinjstvo Luvers, Apelesov znak (Il Tratto di Apelle), Zračni putovi (Vazdušni koloseci) i Pisma iz Tule. Sva djela povezuje autorov prepoznatljiv, iznimno lirski i metaforičan stil u kojemu se granica između poezije i proze gotovo u potpunosti briše.
Središnje mjesto u zbirci zauzima Zaštitna povelja (1931.), jedno od najvažnijih autobiografskih ostvarenja 20. stoljeća. U njoj Pasternak ne iznosi klasičnu biografiju, već opisuje vlastito duhovno i pjesničko sazrijevanje — od odustajanja od glazbe pod utjecajem Skrjabina i studija filozofije u Marburgu, do potpunog posvećenja poeziji. Posebno potresan dio čine zapisi o prijateljstvu s Vladimirom Majakovskim i refleksije o njegovu tragičnom samoubojstvu.
Pripovijetka Djetinjstvo Luvers (1918.) remek-djelo je psihološkog realizma koje kroz tanane impresije djevojčice Ženje Luvers prikazuje osjetljivi prijelaz iz djetinjstva u mladost. Rani rad Apelesov znak (1915./1918.) obrađuje motiv pjesničkog nadmetanja i iluzije kroz fiktivni susret s Heinrichom Heineom u Italiji, gdje se granica između umjetnosti i stvarne ljubavi pretvara u estetski izazov.
Mračni i dramatični Zračni putovi (1924.) prikazuju sudar intimnih obiteljskih tragedija i nestanka djeteta s nemilosrdnim kovitlacem Listopadskog prevrata i građanskog rata. Zbirku zaokružuju Pisma iz Tule (1918.), koja kroz filozofske razgovore i unutrašnje monologe problematiziraju pojam glume, umjetničke istine i moralne odgovornosti stvaraoca u novom, prevratničkom dobu.
Ova djela u cjelini čine nezaobilazan temelj Pasternakove poetike koja će svoj vrhunac doživjeti u romanu Doktor Živago.
Jedan primjerak je u ponudi





