Rob

Rob

Isaac Bashevis Singer

Henry Miller zadnjih je godina svoga života govorio kako je na početku spisateljske karijere htio pisati kao Knut Hamsun, a kako sada, u zadnjem desetljeću, da se ponovo rodi, želi pisati kao Isak Bashevis Singer.

"Radnja je jednostavna: događa se u 17. stoljeću u Poljskoj, glavni lik je Jakov, religiji predani Židov, u ropskom odnosu nakon kozačkog pokoravanja njegova kraja, u kojemu je ostao bez svega. Zaljubljuje se u seosku ženu, oboje doživljavaju veliku ljubav, ona je kršćanka, što multiplicira problem njihove odbačenosti, koji se provlači kroz cijeli roman. Biti netko nepodoban, unatoč potpunoj moralnosti, s time bi se složio psiholog koji je bio popularan u isto vrijeme kada i Singer: Abraham Maslow, koji je pisao o etičnosti ljudi ispalih iz kolektivnog morala. (...)

Kroz roman „Rob“ pušu mnogi vjetrovi, pravovaljani židovski i brojni slavenski paganski momenti, jedinke su predane na raspolaganje teško shvatljivim silama koje ih tjeraju ne da se pripremaju na život, nego da ga žive onako kako stižu, unatoč svemu, što’no se kaže: u prolazu, suočeni s ludilom političkih i svjetonazorskih mijena, s ozloglašenom historijom kao ritmodavcem. A što je historija? „Smrt je Mesija, to je jedina istina“, piše Singer, i u ovom mračnom fragmentu moguće je osjetiti isti onaj duh koji je pokretao Kafku, kada je rekao za Mesiju da je on onaj koji stiže dan kasnije. (...)

Singer je pisao kao da ne postoji relativizam Dvadesetog stoljeća i svih tada skovanih teorija. Postoji samo dobro ispričana priča, kao kod Thomasa Hardya: svatove smije prekinuti samo stari mornar čije su dogodovštine svečanije od događaja, on smije svima oduzeti riječ. Kod Singera se radi o diskretnom preuzimanju primata, o tišini, o onom lahoru kroz koji je Bog došao Mojsiju, onomad kada je bio u povjetarcu. Nije bio u plamenu spisateljske inovacije, kao u Joycea, ni u poetizaciji stvarnosti, kao u Schulza, ni u njenom intelektualnom superiornom nadograđivanju, kao u Gombrowicza, nego u jednostavnom, posve tihom pripovijedanju, jednako onako kako gore cjepanice u kaminu, gotovo izazovno banalno i uobičajeno. Kod njega čak i kada se pojavi Đavo, to nije vijest za naslovnice, nego privatni događaj koji runi rutinu i razbija svakodnevicu, pa nije čudno što se takav virtuoz kao Kiš snebivao nad ovim zapanjujućim narativnim moćima. Krleža je imao sliku, rijetko ju je rabio: nad njegovom kolijevkom okupile su se vile i rekle: ovo dijete bit će pripovijedač." - Dario Grgić

Naslov originala
The Slave
Prevod
Andrija Grosberger
Urednik
Vladimir Stojšin
Naslovnica
Ivan Mesner
Dimenzije
18 x 11 cm
Broj strana
260
Izdavač
BIGZ, Beograd, 1979.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Srpski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Strasti i druge pripovijetke

Strasti i druge pripovijetke

Isaac Bashevis Singer

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. godine, Isak Baševis Singer, vrstan je pisac novela i kratkih priča. I u ovoj zbirci pripovjedaka izražena je autorova sklonost ka mistici, groteski, folkloru i erotici.

Svjetlost, 1986.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
6,42
Muškatovi, sv. 1-2

Muškatovi, sv. 1-2

Isaac Bashevis Singer

„Moskatovi” (1986) je epski roman koji prati priču o porodici Moskat u Poljskoj.

Svjetlost, 1986.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
Knjiga se sastoji od dva toma
9,36
Golem

Golem

Isaac Bashevis Singer

„Golem“ je roman nobelovca Isaka Baševisa Singera koji predstavlja tradicionalnu priču o golemu iz jevrejskog folklora. Delo je prvi put objavljeno na jidišu 1969. godine, a sam autor je preveo roman na engleski 1982. godine.

Narodna knjiga, 1995.
Srpski. Ćirilica. Broširano.
3,52
Balzac, le roman de sa vie

Balzac, le roman de sa vie

Stefan Zweig

Cvajgov „Balzak, roman o njegovom životu“, objavljen posthumno 1946. godine, pruža dubok i strastven prikaz života Onorea de Balzaka, jednog od najvećih evropskih pisaca. Štampano, meki povez, delimično nerezano. Ograničeno izdanje, numerisano.

Albin Michel, 1950.
Francuski. Latinica. Broširano.
39,99
Rasap

Rasap

Josip Kosor

Drugi tom Izabranih dela Josipa Kosora sadrži dva romana, od kojih je prvi „Rasap“ prvi put objavio u Zagrebu 1906. Milivoj Majcen i ponovo 1987. godine Privlačica.

Privlačica, 1987.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
12,98
Rakova djeca

Rakova djeca

Pavao Pavličić

Rakovljeva deca su napeto štivo u kojem urednik crne hronike, Ivo Remetin, posećuje prijatelja koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći i uključuje se u intrigantnu potragu za ubicom obolelih od raka.

Znanje, 1988.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,32