Izdana revolucija

Izdana revolucija

Lav Trocki

„Izdana revolucija“ (1936) je ključno delo Trockog u kojem kritikuje staljinistički režim, tvrdeći da je Oktobarska revolucija izdana zbog birokratskog izobličenja socijalističkih ideala, dok istovremeno poziva na obnovu radničke demokratije i globalnog

Trocki, prognani vođa revolucije, analizira kako je Staljinova vlada preuzela kontrolu nad zemljom, pretvarajući je u autoritarni sistem koji guši radničku demokratiju.

Knjiga počinje istorijskim pregledom revolucije iz 1917. godine i njenih ciljeva - ukidanja klasnih razlika i stvaranja egalitarnog društva. Trocki tvrdi da je sovjetska birokratija, predvođena Staljinom, postala nova privilegovana klasa koja eksploatiše radnike i seljake. Kritikuje ekonomske politike, uključujući prisilnu kolektivizaciju i petogodišnje planove, za koje kaže da su dovele do neefikasnosti i patnje. Posebno se osvrće na političke čistke i represije, koje su eliminisale revolucionarne ideale i intelektualce.

Trocki uvodi koncept „termidorske reakcije“, upoređujući Staljinov režim sa kontrarevolucijom u Francuskoj revoluciji. Zalaže se za permanentnu revoluciju, tvrdeći da socijalizam može opstati samo kroz globalno širenje, a ne „socijalizam u jednoj zemlji“. Međutim, on brani sovjetski sistem kao prelaznu fazu, pozivajući na političku revoluciju kako bi se srušila birokratija.

Stil je analitički, polemički i strastven, sa naglaskom na marksističkoj teoriji. Delo je ključno za razumevanje Trockijevog sukoba sa staljinizmom.

Naslov originala
La revolution trahie
Prevod
Melita Wolf
Urednik
Predrag Vranicki
Naslovnica
Ante Giaconi
Dimenzije
22 x 12,5 cm
 
Knjiga se sastoji od dva toma.
Ukupan broj strana
551
Izdavač
Otokar Keršovani, Rijeka, 1973.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Sam protiv njih

Sam protiv njih

Roman Leljak

Nefikcijsko delo slovenačkog istražitelja arhiva UDB-e. Autor, bivši službenik KOS-a, napustio je vojsku nakon što je saznao za zločine jugoslovenske vojske tokom rata i posleratnog perioda i posvetio se razotkrivanju tajnih službi.

Vlastita naklada, 1990.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
16,42
Izabrani radovi

Izabrani radovi

Ljubo Boban

Izabrana dela akademika Ljube Bobana (2022) okupljaju ključne tekstove o savremenoj hrvatskoj istoriji 20. veka. Predgovor Damira Agičića ističe Bobanovu metodološku strogost i objektivnost u istraživanju osetljivih tema.

Srednja Europa, 2022.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
24,52
Istorija Pariske komune 1871.

Istorija Pariske komune 1871.

Prosper-Olivier Lissagaray

Prosper-Olivije Lisagaraj, francuski novinar, političar i učesnik Pariske komune, napisao je Istoriju Pariske komune 1871. kao detaljan prikaz događaja koji su obeležili prvu radničku vladu u istoriji.

Mladost, 1946.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
8,26
Izgubljena bitka Josifa Visarionoviča Staljina

Izgubljena bitka Josifa Visarionoviča Staljina

Vladimir Dedijer

Knjiga Vladimira Dedijea „Izgubljena bitka Josifa Visarionoviča Staljina“ bavi se ključnim periodom Staljinovog života, fokusirajući se na njegove poslednje godine, posebno od 1948. do smrti 1953. godine.

Svjetlost, 1969.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
9,46
Kao suza u okeanu I-II

Kao suza u okeanu I-II

Manes Sperber

Trilogija austrijsko-francuskog pisca i psihologa Manesa Sperbera, koja kroz tri romana – „Prah i pepeo”, „U viru” i „Sećanja i senke” – istražuje teme totalitarizma, ideološkog slepila i ljudske patnje tokom turbulentnog 20. veka.

Matica srpska, 1997.
Srpski. Ćirilica. Broširano.
Knjiga se sastoji od dva toma
9,38
Sudbonosni podvig Jugoslavije: Podsjećanje na historijsko NE staljinizmu, događaj koji je opredijelio budućnost Jugoslavije

Sudbonosni podvig Jugoslavije: Podsjećanje na historijsko NE staljinizmu, događaj koji je opredijelio budućnost Jugoslavije

Raif Dizdarević

Knjiga Raifa Dizdarevića, jednog od poslednjih živih aktera jugoslovenske diplomatije, predstavlja njegovu rekonstrukciju najsudbonosnijeg trenutka posleratne Jugoslavije – razlaza sa Staljinom i Informbiroom 1948–1953. godine.

Udruženje za modernu historiju (UMHIS), 2018.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
23,58