Hrast
Politički roman, obuhvaća razdoblje od 1915. do početka Drugog svjetskog rata u šokačkoj Posavini. Kroz sudbine običnih ljudi i obitelji prikazuje povijesne lomove, nacionalna previranja, ratne patnje i povezanost čovjeka s rodnom zemljom.
Mara Švel-Gamiršek (1900.–1975.), istaknuta hrvatska književnica šokačkog podrijetla, objavila je roman Hrast 1942. godine u izdanju Matice hrvatske. Djelo predstavlja središnji i najambiciozniji dio njezina tzv. Šokačkog ciklusa (uz Šumu i Šokce, Portrete nepoznatih žena i kasniji roman Ovim šorom Jagodo).
Roman kronološki nastavlja na zbivanja iz Šume i Šokaca i prati život u slavonskim selima (područje Županje, Posavine i Cvelferije) od Prvog svjetskog rata preko Kraljevine Jugoslavije do pred Drugi svjetski rat. Autorica majstorski spaja osobne sudbine običnih šokačkih ljudi s velikim povijesnim događajima – ratovima, političkim promjenama, nacionalnim previranjima i socijalnim krizama.
Naslov Hrast simbolizira snagu, korijenje i postojanost slavonskog čovjeka i njegove zemlje. Švel-Gamiršek ističe duboku simbiozu čovjeka i zavičajnog krajolika, a lirski opisi prirode često su suprotstavljeni dramatičnim povijesnim lomovima. Roman je realistički s lirskim pasažima, bogat šokačkim govorom i folklorom, a naglasak je na moralnoj čvrstoći, obiteljskim vrijednostima i otpornosti običnog puka.
Kritika ga je označila kao politički roman jer daje širok pregled hrvatske povijesti 20. stoljeća iz šokačke perspektive. Stil je pristupačan, topao i pripovjedački, s naglašenom duhovnom i humanom dimenzijom.
Hrast se smatra jednim od najuspjelijih romana šokačke tematike u hrvatskoj književnosti. Nakon 1945. bio je zanemaren iz ideoloških razloga, ali danas se ponovno cijeni kao važno svjedočanstvo o slavonskom identitetu, tradiciji i povijesnim traumama 20. stoljeća. Rijetko je i traženo antikvarno izdanje.
Jedan primerak je u ponudi
