Plan B: Pioniri borbe s klimatskom krizom i budućnost mobilnosti

Plan B: Pioniri borbe s klimatskom krizom i budućnost mobilnosti

Boštjan Videmšek

Autor slovenski novinar, smatra da je klimatska kriza velik i cjelovit, sveobuhvatni rat čovječanstva protiv čovječanstva. Zbog toga putuje svijetom da bi opisao i ponudio primjere dobre prakse u nadvladavanju problema klimatskih promjena.

Bogataj Klimatska kriza se povećava. Može li se uopće još nešto promijeniti? Autor knjige i novinar Boštjan Videmšek je, zajedno s renomiranim fotografom Matjažem Krivicom, otišao na „put oko svijeta” kako bi pronašao odgovore, ako postoje. Njih su se dvojica posvetili većim i manjim zajednicama koje su se samoinicijativno uhvatile ukoštac s klimatskom krizom. Put ih je vodio od Norveške, u kojoj se odvija izvlačenje ugljikova dioksida iz ispušnih plinova velikih industrijskih postrojenja i njihovo pohranjivanje u geološkim jamama Sjevernoga mora, preko Švicarske, u kojoj se radi na hvatanju ugljikova dioksida neposredno iz atmosfere, i Islanda, gdje se iskorištava geotermalna energija, kao i energija vjetra i sunca, pa sve do grčkog otoka Tilosa, koji je najbolji primjer energetski samoodrživog područja, a onda i do škotskih Orknejskih otoka, na kojima se godinama razvija tehnologija pomoću koje bi se mogla uhvatiti morska energija — energija valova i plime i oseke. Zajedno su dubinski istražili i industriju litija, koji je zbog baterija ključna sastavnica svih elektroničkih sprava i doslovna pogonska sila 21. stoljeća. Pitali su se o nacionalnoj kognitivnoj disonanci; je li zelena revolucija doista moguća samo tamo gdje na raspolaganju postoji mnogo novca, posebno ako ta revolucija dolazi od „crne”, naftne industrije. Tražili su alternativne izvore energije, analizirali električnu mobilnost u Kini i u Norveškoj te njezine prednosti i ograničenja u velikim i malim državama. Zaključili su knjigu s mogućnostima stvaranja Sunca na Zemlji i proizvodnje električne energije iz nuklearne fuzije u Francuskoj. Svim su tim primjerima nastojali pokazati kako rješenja postoje. Postoji plan B.

Naslov originala
Plan B : pionirji boja s podnebno krizo in prihodnost mobilnosti
Prevod
Anita Peti-Stantić
Urednik
Bonislav Kamenjašević
Dimenzije
21 x 14 cm
Broj strana
304
Izdavač
Naklada Ljevak, Zagreb, 2023.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53355-691-8

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Novo
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Rad panike

Rad panike

Goran Ferčec, Siniša Ilić

Rad panike Gorana Ferčeca i Siniše Ilića prvi je tom trećeg kola biblioteke Prijatelji, zajedničkog izdanja MaMe i Booksa. Goranov tekst i Sinišini crteži nastali su u okviru istoimene produkcije BADco grupe.

Multimedijalni institut, 2020.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
8,42 - 9,56
Zamke pristojnosti: Eseji o feminizmu i popularnoj kulturi

Zamke pristojnosti: Eseji o feminizmu i popularnoj kulturi

Maša Grdešić

Zamke pristojnosti su inspirisana mešavina erudicije i topline, feminističke ljutnje i ranjivosti. Čitajući knjigu, osećamo da nas kroz izazove kapitalističke i patrijarhalne svakodnevice vodi sigurna ruka, koja piše knjigu koja brine o nama.

Fraktura, 2020.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
14,36
Pjesnik govori: filozofsko-estetske kozerije

Pjesnik govori: filozofsko-estetske kozerije

Drago Ćepulić

„Pesnik govori: filozofsko-estetičke zagonetke” Dragutina (Draga) Ćepulića je zbirka kratkih, promišljenih eseja u kojima autor na duhovit, pronicljiv i nenametljiv način promišlja književnost, umetnost, filozofiju i ljudsko stvaralaštvo.

Minerva nakladna knjižara, 1943.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,24
Izabrani filozofski spisi

Izabrani filozofski spisi

Gottfried Wilhelm Leibniz

Prvi sveobuhvatni izbor Lajbnicovih filozofskih dela na hrvatskom jeziku. Izbor ne obuhvata Teodiceju i Novi eseji, kao ni kasniji Lajbnicovi naučni radovi.

Naprijed, 1980.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
18,32
Pravo na laganje

Pravo na laganje

Kant je tvrdio da nema prava na laganje jer je govorenje istine apsolutna dužnost, dok je Konstan zastupao mogućnost izuzetka od dužnosti, tvrdeći da treba lagati za opšte dobro, što je pokrenulo čuvenu filozofsku debatu.

Službeni glasnik, 2008.
Srpski. Latinica. Broširano.
8,36
Ispovijesti (knjige I-IX)

Ispovijesti (knjige I-IX)

Aurelije Augustin

„Avgustinove Ispovesti su delo u kome su oni koji žeđu ​​istine i koji su svesni svojih ograničenja uvek pronalazili i nastavljaju da pronalaze sebe.“ - Jovan Pavle II.

Verbum, 2012.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
14,56