Tajni memoari : Hitlerov najopasniji komandos

Tajni memoari : Hitlerov najopasniji komandos

Otto Skorzeny

Životopis "osloboditelja Mussolinija"- Otta Skorzenyja, od jeseni 1942. kada se teško bolestan vratio s Istočnog bojišta pa do poslijeratnog uspjeha u Južnoj Americi i Europi zaslužuje svaku pozornost ljubitelja dokumentarnih ratnih kronika.

Autor ovih zapisa bio je neosporno značajan sudionik dramatičnih ratnih operacija, od kojih su neke ostale samo na pripremama, dok su druge izvedene, i u određenoj mjeri utjecale na razvoj Drugoga svjetskog rata.

Po oporavku je prebačen u specijalne jedinice i u suradnji s ostalim njemačkim obavještajnim službama priprema operacije u Nizozemskoj, u sovjetskoj pozadini i na naftnim poljima Bliskog istoka.

Najznačajnija operacija, koja ga je proslavila, odigrava se u kolovozu 1943. godine kada s planinskog vrhunca u Apeninima oslobađa uhićenog talijanskog fašističkog vođu.

Nakon akcije opkoljavanja središta francuske vlade u Vichyju, u svrhu prekidanja Petaineovih pregovora s degolistima, Skorzeny je poslan na jugoslavensko ratište gdje početkom 1944. boravi u Zagrebu i Beogradu kako bi sudjelovao u pripremama operacije «Konjićev skok» - poznatog desanta na Drvar. Opozvan je u Berlin, gdje se sa svojim komandosima nalazi u vojarni u blizini važnih gradski strateških punktova. U pokušaju puča nakon neuspjelog atentata na Hitlera Skorzenyjeve jedinice pomažu SS-u u slamanju pobune.

Uspješnom akcijom u Budimpešti - otimanjem Hortyjeva sina - sprečava mađarsko vodstvo da pređe na stranu saveznika. U zimi 1944., u zadnjoj velikoj njemačkoj ofenzivi, Skorzenyjevi komandosi u savezničkim uniformama unose nered i zabunu u američkoj pozadini.

Svaka će od navedenih akcija biti iza rata, pa i do danas, predmet medijske analize, istražena i vrednovana u okviru postojećih ratnih zbivanja. Skorzeny, koji je oslobođen optužbe za ratni zločin, ostao je do smrti jedinstvena ličnost koja nikada nije krila svoje ratne pothvate, niti poricalo svoju ulogu u njima.

Poslije rata mu se svašta pripisivalo, od službe kod Sadata do prijateljstva s Peronima, što ga nije smetalo, i upravo je zbog toga ostao zauvijek zanimljiv javnosti.

Naslov originala
Skorzeny's Secret Memoirs
Prevod
Ljiljana Vojinović
Urednik
Aleksandar Vojinović
Dimenzije
21 x 14,5 cm
Broj strana
327
Izdavač
Zagrebačka naklada, Zagreb, 2006.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53252-007-1

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Milan Narandžić

Milan Narandžić

Jakov Ignjatović

Trideset godina iz života Milana Narandžića

Svjetlost, 1955.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
3,99
Mi, djeca Solferina

Mi, djeca Solferina

Maroje Mihovilović

Maroje Mihovilović, hrvatski novinar i pisac, u svom romanu „Mi, deca Solferina“ stvara fascinantnu, istinitu porodičnu sagu koja prati pet generacija porodice Mihovilović-Vukelić od kraja 17. veka do turbulentnog 20. veka.

Profil Knjiga, 2017.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
31,26
Heinrich Heine

Heinrich Heine

Franz Mehring
Kultura, 1947.
Srpski. Latinica. Broširano.
2,98 - 3,38
Hrvati koji su stvarali Europu

Hrvati koji su stvarali Europu

Ivan Tanta

Knjiga sakuplja kratke biografije trideset Hrvata koji su svojim radom u različitim oblastima nauke, umetnosti i društva dali doprinos evropskoj istoriji.

Stari grad, 2003.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,724,70 - 6,82
Kleopatra: Egipatska kraljica

Kleopatra: Egipatska kraljica

Claude Ferval

Roman priča raskošnu priču o poslednjoj egipatskoj kraljici, ženi izuzetne inteligencije i lepote, čiji život, ljubavne veze sa Cezarom i Antonijem i tragična smrt simbolizuju sudar moći, strasti i sudbine.

Alfa, 1985.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
8,34
Vječni suputnici I-II

Vječni suputnici I-II

Dmitrij Sergejevič Merežkovski

U ovoj dvotomnoj knjizi Merežkovski, kao istinski majstor književnog portreta, dao je portrete svojih književnih uzora i povijesnih ličnosti. Predgovor napisao Nikolaj Fedorov.

Matica hrvatska, 1942.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
Knjiga se sastoji od dva toma
18,38