Povijest #3: Helenizam i rimska republika
Treći svezak "Povijesti svijeta" bavi se helenističkim razdobljem u povijesti Stare Grčke kao i prvom etapom u povijesti moćne Rimske države koja započinje s postankom Rima, a završava s posljednjim Punskim ratom i uništenjem Kartage.
U razdoblju Helenizma (4. do 1. stoljeća prije Krista), opisuje se širenje grčke kulture i utjecaja pod vlašću Aleksandra Velikog, čiji se vojne osvajanja proširuju na Aziju, Egipat i Bliski istok, stvarajući spoj klasične grčke kulture s lokalnim tradicijama. Kroz ovaj period, grčka umjetnost, filozofija i znanost doživljavaju procvat, a osnovane su škole poput Platona i Aristotela. Međutim, Helenistički svijet također bilježi unutarnje sukobe i regionalne podjele, što dovodi do masovnih sukoba i političkih previranja.
Nakon toga, fokus je na Rimskoj Republici (509. – 27. godina pr. Kr.), njenom ustanku od monarhije, razvoju institucija i širenju moći na cijelu Italiju i šire. Opisuje se sustav republike, s njenim senatom, konzulima i drugim institucijama, te važni ratovi, poput Punskih ratova s Kartaginom, koji su omogućili Rimsku dominaciju Mediteranom. Kroz te događaje, grad s vladom temeljenom na zakonima i običajima postaje rimski imperij, a vojne pobjede i političke promjene oblikuju rimsko društvo. Kroz prikaz događaja i likova, ističe se važnost rane rimske kulture, prava i ustava, koji postavljaju temelje za kasniji razvoj Zapada.
Ovaj svezak pruža ključni uvid u proces širenja tog kulturno-političkog jedinstva, te razdoblje u kojem su se temeljili koncepti društvenog uređenja, vojne taktike i filozofije, utječući na povijest i do danas. Uključujući prikaze važnih vođa i događaja, knjiga osvetljava nastavak tradicije srodnih kultura i geopolitiku tog razdoblja, što je od velike važnosti za shvaćanje povijesnih korijena modernog europskog i svjetskog društva.
Dva primerka su u ponudi
