Povijest #3: Helenizam i rimska republika

Povijest #3: Helenizam i rimska republika

Treći svezak "Povijesti svijeta" bavi se helenističkim razdobljem u povijesti Stare Grčke kao i prvom etapom u povijesti moćne Rimske države koja započinje s postankom Rima, a završava s posljednjim Punskim ratom i uništenjem Kartage.

U razdoblju Helenizma (4. do 1. stoljeća prije Krista), opisuje se širenje grčke kulture i utjecaja pod vlašću Aleksandra Velikog, čiji se vojne osvajanja proširuju na Aziju, Egipat i Bliski istok, stvarajući spoj klasične grčke kulture s lokalnim tradicijama. Kroz ovaj period, grčka umjetnost, filozofija i znanost doživljavaju procvat, a osnovane su škole poput Platona i Aristotela. Međutim, Helenistički svijet također bilježi unutarnje sukobe i regionalne podjele, što dovodi do masovnih sukoba i političkih previranja.

Nakon toga, fokus je na Rimskoj Republici (509. – 27. godina pr. Kr.), njenom ustanku od monarhije, razvoju institucija i širenju moći na cijelu Italiju i šire. Opisuje se sustav republike, s njenim senatom, konzulima i drugim institucijama, te važni ratovi, poput Punskih ratova s Kartaginom, koji su omogućili Rimsku dominaciju Mediteranom. Kroz te događaje, grad s vladom temeljenom na zakonima i običajima postaje rimski imperij, a vojne pobjede i političke promjene oblikuju rimsko društvo. Kroz prikaz događaja i likova, ističe se važnost rane rimske kulture, prava i ustava, koji postavljaju temelje za kasniji razvoj Zapada.

Ovaj svezak pruža ključni uvid u proces širenja tog kulturno-političkog jedinstva, te razdoblje u kojem su se temeljili koncepti društvenog uređenja, vojne taktike i filozofije, utječući na povijest i do danas. Uključujući prikaze važnih vođa i događaja, knjiga osvetljava nastavak tradicije srodnih kultura i geopolitiku tog razdoblja, što je od velike važnosti za shvaćanje povijesnih korijena modernog europskog i svjetskog društva.

Naslov originala
Ellenismo e Repubblica romana
Prevod
Sanja Đurić, Katarina Perković, Goran Jurić
Urednik
Ivo Goldstein i Enrico Cravetto
Ilustracije
Adom Macheroni
Naslovnica
Guido Rosa, Luca Ferruta
Dimenzije
22 x 14 cm
Broj strana
623
Izdavač
Europapress holding, Zagreb, 2007.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53300-037-4

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Latinski citati

Latinski citati

Albin Vilhar

Knjiga sadrži više od 3500 latinskih citata sa prijevodom

Matica srpska, 1990.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
7,72
Eseji iz grčke prošlosti

Eseji iz grčke prošlosti

Jacob Burckhardt

Ovaj svezak sadrži četiri Burckhardtova eseja: Zemlja Feačana u Homerovoj Odiseji, Grci i njihovi umjetnici, O zaslugama Grka za nauku i Bizant u X vijeku.

Zora, 1953.
Hrvatski. Latinica. Broširano s omotom.
6,26
Grčko čudo

Grčko čudo

Vojtech Zamarovsky

A comprehensive work that explores the extraordinary development of ancient Greek civilization and its lasting influence on Western culture. The author analyzes in detail various aspects of Greek society to demonstrate the uniqueness and significance of t

Školska knjiga, 1978.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
32,64
Povijest #2: Egipat i antička Grčka

Povijest #2: Egipat i antička Grčka

The second volume of the History of the World edition covers the entire history of Ancient Egypt and Ancient Greece, but also the history of the ancient peoples of India, classical Chinese culture, the civilizations of the ancient Far East, ancient Africa

Europapress holding, 2007.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
9,76
Najveće kulture svijeta 3: Grčka

Najveće kulture svijeta 3: Grčka

Catherine Regulier

The Greatest Cultures of the World is a collection of eight books that talk about the world's great civilizations. The books were first published in Croatia in 2005 in Rijeka by the publisher Extrada d.o.o., but all eight books were also published specifi

Extrade, 2005.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,984,31 - 6,165,98
Istorija stare grčke književnosti

Istorija stare grčke književnosti

P. S. Kohan
Veselin Masleša, 1971.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
7,88