Narodna književnost
Hrvatske narodne pjesme, knjiga deseta: Haremske pričalice i bunjevačke groktalice
Deseta knjiga iz ciklusa Hrvatskih narodnih pjesama podnaslovljena Ženske pjesme – Šesti tom: Haremske priče i Bunjevačke Groktalice predstavlja vrijedan doprinos očuvanju i proučavanju hrvatske usmene književnosti.
Hrvatski tjednik #1-33
Kompletna naklada "Hrvatskog tjednika" iz 1971. godine.
Medvjed i lisica / Višeput prevareni vuk: Hrvatske narodne pripovijetke
Priču „Medved i lisica“ objavio je Fehim H. Baščausević u časopisu Behar Vi/3 1905. godine. „Višeput prevareni vuk” objavio je 1883. Nikola Tordinac u knjizi Hrvatske narodne pesme i pripovetke iz Bosne.
Narodne pripovijetke
Zbirka Narodnih priča, koju je priredio Tvrtko Čubelić, predstavlja vredan izbor hrvatskih narodnih priča, basni, bajki i pesama, sakupljenih iz usmene tradicije.
Pančatantra
Pančatantra je zamišljena kao svojevrsni priručnik za vladare, u kome je narodna mudrost spojena sa filozofijom, psihologijom i politikom, a sve je to predstavljeno jednostavnim i elegantnim stilom vrhunske literature.
Pevač priča
Pjevač priča (1960) jedno je od najvažnijih i najutjecajnijih suvremenih studija o usmenoj književnosti. Ono je rezultat višegodišnjih proučavanja načina stvaranja i izvođenja usmene poezije na tlu Crne Gore, Sandžaka i jednog dela Bosne i Hercegovine.
Priča o tri graha / Mali pastir: Slovenske narodne pripovijetke
Priču o tri boba napisala je Eva Zokševa u zbirci „Narodne praljivca iz Prekomurja“, dok je istarsku priču Mali čobanin napisao J. Benigar, a objavljena je u „Slovenskom glasniku“ 1866. godine.
Pripovijesti i pričanja
Priče i povesti (1875) je zbirka proznih tekstova Stjepana Mitrova Ljubiše, jednog od najznačajnijih srpskih pisaca 19. veka iz Boke Kotorske. Knjiga sadrži Priče Vuka Dojčevića i Priče iz Crne Gore i Primorja.
Rječnik šatrovačkog govora
Rečnik šatrovačkog govora je pionirsko leksikografsko delo koje dokumentuje šatrovački govor, specifičan oblik hrvatskog žargona. Ovo je ključno delo za proučavanje hrvatskog žargona i njegove kulturne uloge.
Siljan roda: Makedonska narodna pripovijetka
Šiljan, junak ove priče, ponekad je dečak, čas roda, pa nije ni čudo što srećemo ljude koji imaju nešto životinjsko u sebi i životinje koje misle, govore i ponašaju se kao ljudi – mudraci i budale, ratnici i kukavice.
Književnost
- Aforizmi i vicevi
- Albanska književnost
- Američka književnost
- Antička književnost
- Antologije
- Arapska književnost
- Bosanskohercegovačka književnost
- Britanska književnost
- Bugarska književnost
- Crnogorska književnost
- Dokumentarna književnost
- Drama
- Epistolarna književnost
- Epska fantastika
- Epska književnost
- Erotska književnost
- Esejistika i dnevnici
- Fantastična književnost
- Filmski scenario
- Filozofski roman
- Francuska književnost
- Hispanoamerička književnost
- Horor
- Hrvatska književnost
- Humor i satira
- Indijska književnost
- Iranska književnost
- Istorija književnosti
- Istorijski roman
- Italijanska književnost
- Izreke, misli, aforizmi, poslovice
- Japanska književnost
- Kineska književnost
- Književna kritika
- Književnost za mlade
- Komedija
- Kratke priče
- Kriminalistički roman
- Latinska književnost
- Ljubavni roman
- Makedonska književnost
- Mađarska književnost
- Moralno-didaktička književnost
- Narodna književnost
- Naučna fantastika
- Nemačka književnost
- Novele
- Pjesme u prozi
- Poezija
- Poljska književnost
- Portugalska književnost
- Poslovice i maksime
- Pripovetke
- Proza
- Ratni roman
- Ruska književnost
- Sažetci i adaptacije književnih dela
- Skandinavska književnost
- Slovenska književnost
- Socijalna književnost
- Srpska književnost
- Teorija književnosti
- Tragedija
- Triler
- Turska književnost
- Zabavna književnost
- Češka književnost
- Školska lektira
- Španska književnost