Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. srpnja 1893. – 29. prosinca 1981.) bio je jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – pjesnik, romanopisac, dramatičar, esejist i enciklopedist. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Austro-Ugarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnom djelovanju. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, malograđanštine i političkog oportunizma, što je obilježilo velik dio njegove literature.
Njegov opus obuhvaća širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), te epski roman Povratak Filipa Latinovicza (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke te pjesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil obilježen je bogatim vokabularom, složenom rečenicom, intelektualnom dubinom i ironijskim distanciranjem. Bio je ključna figura u hrvatskoj kulturi i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas LZ Miroslav Krleža). Unatoč političkim pritiscima, ostao je vjeran intelektualnoj autonomiji.
Krležino nasljeđe neizostavno je u hrvatskom kanonu i nezaobilazno u razumijevanju moderniteta i povijesne sudbine Hrvatske i srednje Europe.
Naslovi u ponudi
Poésies
Francusko izdanje poezije Miroslava Krleže s predgovorom Predraga Matvejevića. Riječ je o reprezentativnom izboru Krležine poezije na francuskom jeziku, pripremljenom s ciljem predstavljanja Krleže francuskoj publici.
Povratak Filipa Latinovića
Povratak Filipa Latinovicza jedan je od najpoznatijih romana Miroslava Krleže. Ovaj roman značajan je u našoj književnosti jer se smatra prvim hrvatskim u potpunosti modernim romanom.
Povratak Filipa Latinovicza
Povratak Filipa Latinovicza jedan je od najpoznatijih romana Miroslava Krleže. Ovaj roman značajan je u našoj književnosti jer se smatra prvim hrvatskim u potpunosti modernim romanom.
Povratak Filipa Latinovicza
Remek-djelo hrvatske književnosti, psihološka je studija o otuđenosti, identitetu i sukobu pojedinca s društvom. Slikar Filip Latinovicz vraća se iz Pariza u rodnu panonsku ravnicu nakon 23 godine, pokušavajući razumjeti sebe i svoju prošlost.
Putopisi i studije 1: Izlet u Rusiju 1925
Izlet u Rusiju 1925. je zbirka putopisa, feljtona, eseja i studija koje povezuje piščev put obuhvaćen naslovom.
Putopisi i studije 3: Historijske teme
Zbirka obuhvaća eseje, studije i kritičke tekstove posvećene povijesnim temama, i predstavlja dragocjen izvor za razumijevanje Krležina viđenja povijesti kao dinamičnog procesa koji oblikuje identitet i sudbinu naroda.
Putopisi i studije 4: Likovne studije
Zbirka obuhvaća eseje i kritike posvećene likovnoj umjetnosti, pisane tijekom više desetljeća. Fokus ovih tekstova je na likovnoj umjetnosti, s naglaskom na hrvatske i europske umjetnike, te na odnos između umjetnosti i ideologije.
Putopisi i studije 5: Dijalozi i ideje
U ovom svesku obuhvaćene su Krležine bilješke i zapisi o nekim filozofskim i svjetonazornim temama, pod poglavljima Marginalije i Razgovori.
Republika 1950/6
Časopis za književnost i umjetnost