Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (7. jul 1893 – 29. decembar 1981) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca 20. veka – pesnik, romanopisac, dramaturg, esejista i enciklopedista. Rođen je u Zagrebu, školovao se na Austrougarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnoj delatnosti. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, sitne buržoazije i političkog oportunizma, što je karakterisalo veliki deo njegove književnosti.
Njegov rad obuhvata širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Glembajevi, U agoniji, Leda) i epski roman Povratak Filipa Latinoviča (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke i pesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil karakteriše bogat rečnik, složene rečenice, intelektualna dubina, ironično distanciranje. Bio je ključna ličnost hrvatske kulture i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Uprkos političkim pritiscima, ostao je veran intelektualnoj autonomiji.
Krležina zaostavština nezaobilazna je u hrvatskom kanonu i nezaobilazna u razumevanju modernosti i istorijske sudbine Hrvatske i srednje Evrope.
Titles in our offer
Republika 1962/10-11
Časopis za književnost i umjetnost
Republika 1964/4
Časopis za književnost i umjetnost
Republika 1964/5
Časopis za književnost i umjetnost
Simfonije
Symphonies (1933) is a cycle of six great poems by Krleža. Early, vitalistic, pantheistic poems charged with lush rhythm, sensual images, and an ecstatic experience of nature and life.
Simfonije
Minerva je početkom tridesetih počela s objavljivanjem sabranih djela Miroslava Krleže. Planirano je objavljivanje osamnaest knjiga, a nakon policijskih pritisaka, završilo se sa devet objavljenih naslova.
Tri drame: U logoru / Vučjak / Golgota
Zbirka *Tri drame* objedinjuje tri Krležina ključna dramska teksta. Kroz političke sukobe, moralne slomove i kritiku društvenih struktura, Krleža prikazuje pojedinca zarobljenog između ideala, oportunizma i istorijskih previranja.
Zastave 1-5
Zastave prate burno razdoblje hrvatske povijesti 1912.-1922. kroz obiteljski obračun oca i sina Emeričkih, ali obiteljska priča je samo podloga za problematiziranje hrvatske, srpske, makedonske i albanske nacionalne sudbine tijekom raspada Austro–Ugarske.