Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (7. jul 1893 – 29. decembar 1981) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca 20. veka – pesnik, romanopisac, dramaturg, esejista i enciklopedista. Rođen je u Zagrebu, školovao se na Austrougarskoj vojnoj akademiji, ali se brzo posvetio književnosti i intelektualnoj delatnosti. Bio je snažan kritičar društvene nepravde, sitne buržoazije i političkog oportunizma, što je karakterisalo veliki deo njegove književnosti.
Njegov rad obuhvata širok spektar žanrova. Ističu se romaneskni ciklus o Glembajevima (Glembajevi, U agoniji, Leda) i epski roman Povratak Filipa Latinoviča (1932). Pisao je i eseje, dnevnike, kritike, enciklopedijske članke i pesme poput onih iz zbirke Pan.
Krležin stil karakteriše bogat rečnik, složene rečenice, intelektualna dubina, ironično distanciranje. Bio je ključna ličnost hrvatske kulture i jedan od osnivača Leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Uprkos političkim pritiscima, ostao je veran intelektualnoj autonomiji.
Krležina zaostavština nezaobilazna je u hrvatskom kanonu i nezaobilazna u razumevanju modernosti i istorijske sudbine Hrvatske i srednje Evrope.
Titles in our offer
Republika 1950/6
Republika 1962/10-11
Časopis za književnost i umjetnost
Republika 1964/4
Časopis za književnost i umjetnost
Republika 1964/5
Republika 1964/7-8
Simfonije
Simfonije
Simfonije (1933.) ciklus je od Krležinih šest velikih poema. Rane, vitalističke, panteističke pjesme nabijene bujnim ritmom, senzualnim slikama i ekstatičnim doživljajem prirode i života.
Veliki meštar sviju hulja
Zastave 1-5
Zastave prate burno razdoblje hrvatske povijesti 1912.-1922. kroz obiteljski obračun oca i sina Emeričkih, ali obiteljska priča je samo podloga za problematiziranje hrvatske, srpske, makedonske i albanske nacionalne sudbine tijekom raspada Austro–Ugarske.
Zlato i srebro Zadra i Nina
Kritički esej i predgovor izložbi u kojem Miroslav Krleža kroz povijest sakralnog zlata i srebra Zadra i Nina slavi hrvatsku kulturnu baštinu, identitet i stoljetni otpor tuđinskim utjecajima.









