Dževad Karahasan

Bošnjački književnik i teatrolog (Duvno, danas Tomislavgrad, 25. I. 1953 – Graz, Austrija, 19. V. 2023). Diplomirao na Filozofskome fakultetu u Sarajevu 1976., doktorirao 1986. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu tezom o dramaturškim modelima u glembajevskom ciklusu M. Krleže. Radio je kao dramaturg, profesor na Akademiji scenskih umjetnosti i na Filozofskome fakultetu u Sarajevu, u drugoj polovici 1990-ih predavao na Sveučilištu u Göttingenu. Objavio je zbirke pripovijedaka Kraljevske legende (1980), Kuća za umorne (1993) i Izvještaji iz tamnog vilajeta (2007), romane Istočni diwan (1989), Šahrijarov prsten (1994), Sara i Serafina (1999), obilježene isprepletanjem pripovjednoga i esejističkoga diskursa, s tematikom razumijevanja tradicije i kulture, bosanskohercegovačke prošlosti i sadašnjosti, drame Kralju ipak ne sviđa se gluma (1986) i Misionari (1989), knjige o teoriji drame Kazalište i kritika (1980) i Model u dramaturgiji (1988), esejističke knjige O jeziku i strahu (1987), Dnevnik selidbe (1993), Dosadna razmatranja (1997), Knjiga vrtova (2002), Dnevnik melankolije (2004) i dr. Što pepeo priča (2015) romaneskna je trilogija (Sjeme smrti, Utjeha noćnog neba i Miris straha) posvećena Omaru Hajjamu.

Citiranje: Karahasan, Dževad. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 9. 11. 2023.


Naslovi u ponudi

Sado: Društvena stvarnost u estetici slike

Sado: Društvena stvarnost u estetici slike

Senadin Musabegović, Mile Stojić, Predrag Finci, Dževad Karahasan, Jovan Divjak, Ugo Vlaisavljević

Zbornik okuplja radove s naučnog skupa posvećenog djelu prof. Sadudina Musabegovića, istaknutog estetičara i teoretičara umjetnosti. Kroz različite pristupe autori istražuju odnos umjetnosti, slike, društva i politike.

Centar za inteerdisciplinarne studije "Prof. dr. Zdravko Grebo", 2022.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
14,26
Sara i Serafina

Sara i Serafina

Dževad Karahasan

Der Roman Sara und Serafina wurde bisher ins Deutsche, Schwedische, Spanische und Slowenische übersetzt, und die Literaturredaktion der berühmten Zidojče Zeitung zählte ihn zu den 50 besten zeitgenössischen Weltromanen.

Durieux, 1999.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,36