Émile Zola
Émile Zola (1840. – 1902.) bio je jedan od najznačajnijih francuskih pisaca i začetnik naturalizma u književnosti. Rođen je u Parizu, a djetinjstvo je proveo u Aix-en-Provenceu. Nakon smrti oca, obitelj je zapala u siromaštvo, što je snažno utjecalo na njegovo kasnije stvaralaštvo.
Zola je karijeru započeo kao novinar i književni kritičar, a međunarodnu slavu stekao je opsežnim romanom "Thérèse Raquin" (1867.), kojim je najavio naturalistički pristup – prikazivanje ljudi kao proizvoda nasljeđa i društvenih uvjeta. Najveći dio njegova stvaralaštva čini ciklus "Rougon-Macquart" (1871. – 1893.), sastavljen od 20 romana, u kojem kroz sudbine jedne obitelji prikazuje francusko društvo Drugog Carstva. Među najpoznatijim djelima ciklusa su "Germinal", "Zemlja", "Nana" i "Pasje leglo".
Zola je poznat i po svom političkom angažmanu, osobito u aferi Dreyfus, kada je otvorenim pismom "Optužujem!" (J'Accuse!, 1898.) stao u obranu nepravedno osuđenog židovskog časnika Alfreda Dreyfusa. Time je pokazao svoju predanost istini, pravdi i ljudskim pravima, riskirajući vlastitu slobodu i ugled.
Zola je umro 1902. godine u Parizu, pod sumnjivim okolnostima – moguće od trovanja ugljičnim monoksidom. Njegovo djelo ostaje temelj francuskog naturalizma i trajna inspiracija književnosti i društvenoj misli.
Naslovi u ponudi
Čovek zver
The main character, Etienne Rouen, represents the archetypal figure of a modern man whose character is marked by inner brutality.
Čovjek zvijer
Roman istražuje destruktivne sile nasleđa, strasti i nasilja u modernom industrijskom društvu. Radnja se odvija uglavnom na železnici, simbolu brzine, sudbine i neizbežne propasti. „Čovek zver” je prvi opis kriminala u industrijskom svetu.
Germinal
Roman koji predstavlja vrhunac književnog stvaralaštva jednog od najznačajnijih predstavnika naturalizma u književnosti.
Gustave Flaubert
Kod ženskog raja
Ovaj roman otkriva nam skriveni svet pariske javne kuće s početka 20. veka.
Nana
Roman "Nana" Emila Zole je priča o lažnoj ljubavi, o lažnoj strasti i požudi, pohlepi i svim emocijama vezanim za posedovanje materijalnih stvari. Sve je oličeno u liku žene, posednute svim porocima koje društvo osuđuje.
Slom
„Slom” je moćan i emotivan prikaz ratnih dešavanja, ali istovremeno i duboko promišljanje ljudske sudbine i kolektivnog iskustva.









