Figure i sjene (O žudnji, nasilju i svetom u dramama Jeana Geneta i Bernard-Mariea Koltesa)

Figure i sjene (O žudnji, nasilju i svetom u dramama Jeana Geneta i Bernard-Mariea Koltesa)

Marija Paprašarovski

Knjiga Marije Paprašarovski Figure i sjene bavi se dramama dvojice istaknutih francuskih književnika Jeana Geneta i Bernard-Mariea Koltèsa.

Riječ o autorima koji su nekoliko desetljeća prisutni na repertoaru hrvatskih dramskih kazališta, objavljeni su im i prijevodi najvažnijih drama, o njima se predaje na fakultetima i umjetničkim akademijama, ali na hrvatskom jeziku njihov dramski opus još nije adekvatno prikazan i vrednovan. Stoga je ova izvrsna komparativna studija, u kojoj se prije svega uspostavljaju sveze Genet-Koltès i tekst-izvedba, istodobno i temeljni i pionirski znanstveni rad.

Autorica uvjerljivo dokazuje da su Genet i Koltès svojim nevelikim, ali iznimno utjecajnim dramskim opusima zapravo reagirali na slične poticaje, bavili se sličnom problematikom te odgovarali na slična egzistencijalna, društvena, politička i kulturološka pitanja. Dokazuje također da su im odgovori na ta pitanja bili različiti, pokatkad i oprečni, što je, dakako, u izravnoj vezi sa svim razlikama između njih dvojice kao osoba i književnika te između njihova razumijevanja funkcije dramske književnosti i kazališta u suvremenom društvu, kao i njihova odnosa prema suvremenoj kazališnoj praksi. Unatoč tim razlikama i oprekama, sudi autorica, može se govoriti o nizu analognih postupaka i stavova. Nju u obojice tih iznimnih dramatičara prije svega zanima status "žudnje", odnosno pokretačkih sila koje njihovi likovi utjelovljuju i koje stvaranjem konfliktnih situacija pokreću dramsku radnju; zatim "nasilja", koje se javlja u širokom rasponu od verbalnih duela na tragu francuske klasicističke dramatike preko sakaćenja i ubojstava do rušilačkih prevrata; i "svetog", koje se ponajčešće javlja zahvaljujući radnjama što djeluju poput obnovljenih ili ironiziranih obreda te priča koje se pokušavaju približiti mitu.

Urednik
Irena Lukšić
Naslovnica
Goran Grčić
Dimenzije
20 x 16 cm
Broj strana
321
Nakladnik
Disput, Zagreb, 2011.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53260-136-7

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

A ​rajz metafizikája

A ​rajz metafizikája

Jadranka Damjanov

Hrvatski znanstvenik, likovni pedagog i književnica nastoji čitatelju razjasniti pravila gramatike umjetnih atrakcija posebnim grupiranjem svojih fascinantnih spoznaja i pregledom iz često neočekivanog kuta.

Flaccus Kiado, 2009.
Mađarski. Latinica. Broširano.
8,327,49
Prethistorijske kulture

Prethistorijske kulture

Gert V. Natzmer

Knjiga se bavi proučavanjem prapovijesnih kultura, njihovog razvoja, materijalnih ostataka i utjecaja na kasnija razdoblja.

Zora, 1966.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
6,14
Škola crtanog filma

Škola crtanog filma

Borivoj Dovniković-Bordo

Škola crtanog filma Borivoja Dovnikovića-Borde klasični je priručnik za animaciju, temeljno djelo hrvatske i svjetske kinematografije, prevedeno na više jezika i korišteno kao udžbenik, primjerice na Filmskoj akademiji u Pragu od 1985.

Filmoteka 16, 1983.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
12,56
40.000 godina moderne umjetnosti

40.000 godina moderne umjetnosti

Jacques A. Mauduit

Povijest umjetnosti je istraživanje povijesnog konteksta djela u odnosu na stvaraoce i periode u vizualnim umjetnostima.

Epoha, 1961.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
9,98
Muzeji svijeta - Muzej umjetnosti – Sao Paulo

Muzeji svijeta - Muzej umjetnosti – Sao Paulo

Muzej u Sao Paulu poznat je kao najveći i najznačajniji muzej zapadne umjetnosti u latinskoj Americi.

Mladost, 1978.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
10,72
O arhitektonskom prostoru: eseji o epistemologiji arhitekture

O arhitektonskom prostoru: eseji o epistemologiji arhitekture

Philippe Boudon

Philippe Boudon, arhitekt i teoretičar arhitekture, začetnik je znanstvene discipline nazvane arhitekturologija, koje je cilj razumijevanje arhitekture sa stanovišta mjerila i proporcije.

Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, 2006.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
8,26