Triologija: Molloy, Malone umire, Neimenjivi

Triologija: Molloy, Malone umire, Neimenjivi

Samuel Beckett

Kao rijetko tko obilježio je suvremenu epohu, a njegovi junaci ili ˝junaci˝ sa svojim emotivnim i moralnim dvojbama, pritisnuti egzistencijalnom tjeskobom i vijestima o kataklizmama i mogućim apokalipsama, bliskiji su nam nego ikad.

Beckettova trilogija sastoji se od triju romana: „Molloy“ (1951.), „Malone umire“ (1951.) i „Neimenljivi“ (1953.). Riječ je o ključnim djelima modernističke i egzistencijalističke književnosti 20. stoljeća, u kojima Beckett postupno razgrađuje klasičnu radnju, identitet lika i samu strukturu pripovijedanja.

  1. Molloy

Roman je podijeljen na dva dijela.

U prvom dijelu pripovijeda Molloy, skitnica koji pokušava pronaći majku. Njegovo putovanje je kaotično, puno ponavljanja, digresija i gubitaka pamćenja. Fizički propada, kreće se sve teže (najprije hoda, zatim biciklira, na kraju puže), a pripovijedanje postaje sve nepouzdanije. Drugi dio prati Mora­na, detektiva koji dobiva zadatak pronaći Molloya. Kako radnja napreduje, Moran sve više nalikuje Molloyu – fizički i psihički propada, njegov svijet se raspada, a granica između progonitelja i progonjenog postaje nejasna.

  1. Malone umire

Glavni lik, Malone, leži nepokretan u sobi i čeka smrt. Vrijeme krati pričanjem priča i sastavljanjem popisa svojih preostalih stvari. Pokušava stvoriti likove (npr. Sapo/Macmann), ali mu pripovijedanje stalno izmiče kontroli. Granica između Malonea i njegovih likova postaje zamagljena. Roman se postupno raspada u fragmentarne misli i prekide, sve do naglog i nedorečenog završetka.

  1. Neimenljivi

Najradikalniji dio trilogije. Nema klasične radnje. Glas bez tijela, bez identiteta i bez jasne pozicije u prostoru govori u dugom, gotovo neprekinutom monologu. Pripovjedač preispituje vlastito postojanje, sumnja u sve identitete koji su mu pripisani (Molloy, Malone itd.) i pokušava doseći tišinu – ali ne može prestati govoriti. Završava slavnom rečenicom: „Moram dalje. Ne mogu dalje. Ići ću dalje.“

Naslov izvornika
Molloy, Malone dies, The unnamable
Prijevod
Gordana V. Popović
Urednik
Krunoslav Jajetić
Naslovnica
Kruno Jajetić
Dimenzije
24 x 16 cm
Broj strana
390
Nakladnik
Šareni dućan, Koprivnica, 2014.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Moloa

Moloa

Samuel Beckett

Roman Molloy (1951.) prvi je dio Beckettove slavne trilogije, uz Malone umire i Neimenovani. Strukturiran je u dva dijela, svaki ispripovijedan iz perspektive različitog pripovjedača: prvo Molloya, zatim Jacquesa Morana.

Kosmos, 1959.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
8,46
Deobe 1-3

Deobe 1-3

Dobrica Ćosić

Ovo djelo, nagrađeno NIN-ovom nagradom za tu godinu, smatra se jednim od najznačajnijih u srpskoj književnosti nakon Drugog svjetskog rata. Prvo izdanje.

Prosveta, 1961.
Srpski. Ćirilica. Tvrde korice s ovitkom.
Knjiga se sastoji od tri toma
11,42
Krčma

Krčma

Julian Stryjkowski

Knjiga “Krčma” Juliana Stryjkowskog, objavljena 1977. godine, istražuje život u malom židovskom selu u Galiciji tijekom 19. stoljeća.

BIGZ, 1977.
Srpski. Latinica. Broširano.
4,38
Magična ljubavna kutijica

Magična ljubavna kutijica

Santa Montefiore

Magična ljubavna kutijica (2002.) prati životnu priču Federice Campione, koja započinje u Vini del Maru, Čile, ljeta 1982. Montefiore stvara epsku priču o rastu, gdje magija nije samo u kutiji, već u hrabrosti da se otpusti prošlost.

Mozaik knjiga, 2006.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
7,34
Deobe

Deobe

Dobrica Ćosić

Deobe su roman o tragičnoj podjeli Srba na četnike i partizane tijekom Drugog svjetskog rata. Nagrađen NIN-ovom nagradom, dio je šire epske trilogije, inspiriran Ćosićevim iskustvima i povijesnim dokumentima.

Prosveta, 1963.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
13,74
Usta puna zemlje

Usta puna zemlje

Branimir Šćepanović

Roman "Usta puna zemlje" (1970.), remek-djelo srpskog pisca Branimira Šćepanovića, psihološki je dubinski istraživač granica ljudske duše, samoće i egzistencijalne slobode, podsjećajući na Kafku i Kamija.

BIGZ, 1987.
Srpski. Latinica. Broširano.
3,98