Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Richard Firth-Godbehere

Autor u ovoj provokativnoj i interdisciplinarnoj knjizi pokazuje da emocije nisu univerzalne biološke konstante, već se mijenjaju kroz vrijeme, kulture i društvene kontekste – i upravo su one ključne u oblikovanju povijesti čovječanstva.

Ljudi vole misliti da su racionalna bića koja su preživjela zahvaljujući razumu i proračunu. No autor tvrdi suprotno: najvažniji povijesni momenti – od rođenja filozofije i velikih religija, preko pada Rimskog Carstva, znanstvene revolucije, do najkrvavijih ratova – vođeni su osjećajima, a ne samo hladnim činjenicama.

Knjiga vodi čitatelja na širok put kroz povijest i različite kulture: od antičke Grčke (gdje je "melankolija" bila humoralna neravnoteža, a ne depresija), preko Indije, Gambije, Japana, Osmanskog Carstva, do modernih Sjedinjenih Država. Autor crpi iz psihologije, neuroznanosti, filozofije, umjetnosti i religijske povijesti kako bi pokazao kako se shvaćanje i doživljavanje emocija mijenjalo – od "passiones animae" u srednjem vijeku, preko "emocija" kao modernog koncepta iz 19. stoljeća, do današnjih emocionalnih "regima" i "skripti".

Emocije su društveni konstrukti koji utječu na zakone, ratove, umjetnost, religiju i svakodnevni život. Knjiga pokazuje kako su strah, sram, ljutnja, ljubav ili gađenje oblikovali društvene norme, imperije i revolucije. Firth-Godbehere naglašava da su naši osjećaji i vjerovanja o njima aktivno gradili svijet – i da ih i danas oblikuju.

Ovo je pristupačna, ali duboka sinteza rastuće discipline "povijesti emocija", koja nas tjera da preispitamo koliko su naši osjećaji "prirodni", a koliko kulturno uvjetovani. Na kraju, knjiga otkriva koliko je ljudska povijest zapravo povijest srca, a ne samo uma.

Naslov izvornika
A Human History of Emotion: How the Way We Feel Built the World We Know
Prijevod
Vedran Pavlić
Ilustracije
Arthur Balitskii
Naslovnica
Juliana Misumi
Dimenzije
24 x 16 cm
Broj strana
303
Nakladnik
Školska knjiga, Zagreb, 2023.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Nekorišteno
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Head in the Stars – Essays on Science Fiction

Head in the Stars – Essays on Science Fiction

Stephen Zepke

Zbirka eseja o znanstvenoj fantastici koja istražuje njezine filozofske, kulturne i umjetničke dimenzije te njezin utjecaj na suvremeno mišljenje i popularnu kulturu.

Multimedijalni institut, 2020.
Engleski. Latinica. Broširano.
12,42
O ljubavi

O ljubavi

Ralph Waldo Emerson

Knjižica „O ljubavi“ Ralph Waldo Emersona je hrvatsko izdanje poznatog eseja iz zbirke Essays: First Series (1841.), jednog od temeljnih tekstova američkog transcendentalizma.

Vlastita naklada, 1915.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,36
Znamenovanje ruske revolucije

Znamenovanje ruske revolucije

Lav N. Tolstoj

Tolstoj tumači revoluciju iz 1905. kao moralni potres: nasilje ne donosi pravednost, nego novi jaram. Trajno oslobođenje vidi u osobnoj savjesti, nenasilju i kršćanskoj ljubavi, ne u državi i prisili.

St. Kugli, 1907.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
17,24
Filozofija kao sistem?

Filozofija kao sistem?

Branko Despot

„Filozofija kao sistem?“ (1999.) je zbirka od četiri filozofska predavanja hrvatskog filozofa Branka Despota (r. 1942.), poznatog po dubokim interpretacijama klasične njemačke filozofije i metafizike.

Hrvatsko filozofsko društvo, 1999.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,32
Sunce i sjena

Sunce i sjena

Luigi Pirandello

Pirandellovo esejističko-refleksivno djelo “Sunce i sjena” istražuje krhkost identiteta i razliku između onoga što jesmo i onoga što drugi vide, prikazujući čovjeka rastrganog između unutarnje istine i društvenih maski.

Savremena biblioteka, 1941.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
9,64
Pravo na laganje

Pravo na laganje

Immanuel Kant, Benjamin Constant

Kant je tvrdio da ne postoji pravo na laganje jer je govorenje istine apsolutna dužnost, dok je Constant zagovarao mogućnost iznimke od dužnosti, tvrdeći da treba lagati za opće dobro, što je izazvalo čuvenu filozofsku raspravu.

Službeni glasnik, 2008.
Srpski. Latinica. Broširano.
8,36