Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Richard Firth-Godbehere

Autor u ovoj provokativnoj i interdisciplinarnoj knjizi pokazuje da emocije nisu univerzalne biološke konstante, već se mijenjaju kroz vrijeme, kulture i društvene kontekste – i upravo su one ključne u oblikovanju povijesti čovječanstva.

Ljudi vole misliti da su racionalna bića koja su preživjela zahvaljujući razumu i proračunu. No autor tvrdi suprotno: najvažniji povijesni momenti – od rođenja filozofije i velikih religija, preko pada Rimskog Carstva, znanstvene revolucije, do najkrvavijih ratova – vođeni su osjećajima, a ne samo hladnim činjenicama.

Knjiga vodi čitatelja na širok put kroz povijest i različite kulture: od antičke Grčke (gdje je "melankolija" bila humoralna neravnoteža, a ne depresija), preko Indije, Gambije, Japana, Osmanskog Carstva, do modernih Sjedinjenih Država. Autor crpi iz psihologije, neuroznanosti, filozofije, umjetnosti i religijske povijesti kako bi pokazao kako se shvaćanje i doživljavanje emocija mijenjalo – od "passiones animae" u srednjem vijeku, preko "emocija" kao modernog koncepta iz 19. stoljeća, do današnjih emocionalnih "regima" i "skripti".

Emocije su društveni konstrukti koji utječu na zakone, ratove, umjetnost, religiju i svakodnevni život. Knjiga pokazuje kako su strah, sram, ljutnja, ljubav ili gađenje oblikovali društvene norme, imperije i revolucije. Firth-Godbehere naglašava da su naši osjećaji i vjerovanja o njima aktivno gradili svijet – i da ih i danas oblikuju.

Ovo je pristupačna, ali duboka sinteza rastuće discipline "povijesti emocija", koja nas tjera da preispitamo koliko su naši osjećaji "prirodni", a koliko kulturno uvjetovani. Na kraju, knjiga otkriva koliko je ljudska povijest zapravo povijest srca, a ne samo uma.

Naslov izvornika
A Human History of Emotion: How the Way We Feel Built the World We Know
Prijevod
Vedran Pavlić
Ilustracije
Arthur Balitskii
Naslovnica
Juliana Misumi
Dimenzije
24 x 16 cm
Broj strana
303
Nakladnik
Školska knjiga, Zagreb, 2023.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Nekorišteno
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Filozofija kao sistem?

Filozofija kao sistem?

Branko Despot

„Filozofija kao sistem?“ (1999.) je zbirka od četiri filozofska predavanja hrvatskog filozofa Branka Despota (r. 1942.), poznatog po dubokim interpretacijama klasične njemačke filozofije i metafizike.

Hrvatsko filozofsko društvo, 1999.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,32
Poslanje žene: Putovi i zadaci feminizma

Poslanje žene: Putovi i zadaci feminizma

Paul Tournier

Knjiga Paula Tourniera Poslanje žene predstavlja promišljanje švicarskog liječnika, teologa i pionira "medicine osobe" o ulozi i poslanju žene u suvremenom svijetu, s kršćanskog i psihološkog stajališta.

Provincijalat franjevaca trećoredaca, 1991.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,74
Rajski brežuljci: Povijest moći i nemoći

Rajski brežuljci: Povijest moći i nemoći

Mineke Schipper

Mineke Schipper u knjizi istražuje kulture kroz povijest da bi opisala složen odnos muškaraca prema ženskom tijelu. Unatoč simbiotskoj vezi između spolova, muškarci su uvijek imali veću moć od žena, a u korijenu svega toga, prema Schipper, leži anatomija.

Durieux, 2021.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
16,54
Foucault

Foucault

Gilles Deleuze

Deleuzeov portret Foucaulta (1986.) nije monografija, već kreativno "mišljenje s Foucaultom". Analizira arheologiju znanja, uvodi pojmove arhive, moći, subjektivacije i "nabora" (fold) kao ključne za Foucaultovu misao o znanju, moći i subjektu.

Sandorf, 2023.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,86
Pravo na laganje

Pravo na laganje

Immanuel Kant, Benjamin Constant

Kant je tvrdio da ne postoji pravo na laganje jer je govorenje istine apsolutna dužnost, dok je Constant zagovarao mogućnost iznimke od dužnosti, tvrdeći da treba lagati za opće dobro, što je izazvalo čuvenu filozofsku raspravu.

Službeni glasnik, 2008.
Srpski. Latinica. Broširano.
8,36