Foucault

Foucault

Gilles Deleuze

Deleuzeov portret Foucaulta (1986.) nije monografija, već kreativno "mišljenje s Foucaultom". Analizira arheologiju znanja, uvodi pojmove arhive, moći, subjektivacije i "nabora" (fold) kao ključne za Foucaultovu misao o znanju, moći i subjektu.

Foucault (1986.) je Gilles Deleuze napisao dvije godine nakon Foucaultove smrti (1984.) kao intimni intelektualni hommage i "mentalni portret" prijatelja. To nije običan uvod ili sažetak Foucaultovih djela, već duboko kreativno čitanje – Deleuze "misli uz Foucaulta", razvija njegove koncepte dalje, koristeći vlastiti filozofski aparat (rizom, događaj, snage...).

Knjiga je podijeljena u dva glavna dijela:

  1. Od arhive do dijagrama
  • Novi arhivist (Arheologija znanja, 1969.): Foucaultovo znanje nije kontinuirana povijest ideja, već diskurzivne formacije – "vidljivo" i "izrecivo" (vidljivo i artikulirano). Deleuze uvodi pojam arhive kao sustava koji određuje što se može reći i vidjeti u epohi.
  • Novi kartograf (Nadzirati i kažnjavati, 1975.): Foucault prelazi od diskursa na prakse moći – od suverene moći na disciplinu (panoptikon, zatvor, škola, tvornica). Deleuze to tumači kao dijagram – apstraktni stroj moći koji raspoređuje snage.
  1. Topologija: "Misli drugačije"
  • Strate (znanje): povijesne formacije vidljivog i izrecivog.
  • Strategije (moć): misao izvan (thought of the outside) – moć nije represivna, već produktivna, odnosi snaga.
  • Presavijanja / foldovi (subjektivacija): kasni Foucault (briga o sebi, etika) – subjekt nije dan, već se stvara "presavijanjem" vanjskih snaga prema unutra. To je ključna Deleuzeova inovacija: Foucaultov subjekt kao "unutrašnjost vanjskog", otpor moći kroz estetiku postojanja.

Deleuze Foucaultovu misao vidi kao kontinuiranu evoluciju: od arheologije → genealogije moći → etike subjekta. Posebno ističe "smrt čovjeka" ne kao nihilizam, već kao oslobađanje života, rada i jezika od antropocentrične figure. Dodatak o "smrti čovjeka i nadčovjeku" povezuje Foucaulta s Nietzscheom.

Stil je gust, poetski, pun Deleuzeovih metafora (dijagram, fold, snage), što ga čini izazovnim, ali i uzbudljivim čitanjem. Mnogi ga smatraju jednim od najboljih tumačenja Foucaulta – ne objektivnim, već produktivnim, jer Deleuze stvara "Foucaulta-Deleuzea".

Übersetzung
Boris Žličar
Editor
Ivan Vidak
Titelseite
Gabrijela Farčić
Maße
15,5 x 11,5 cm
Seitenzahl
199
Verlag
Sandorf, Zagreb, 2023.
 
Latein Schrift. Taschenbuch.
Sprache: Kroatisch.

Angeboten wird ein Exemplar

Zustand:Neu
Zum Warenkorb hinzugefügt!
 

Interessieren Sie sich für ein anderes Buch? Sie können das Angebot über unsere Suchmaschine suchen und finden oder Bücher nach Kategorien durchsuchen.

Diese Titel könnten Sie auch interessieren

Politički liberalizam

Politički liberalizam

John Rawls

John Rawls, utemeljitelj suvremenog liberalizma, nudi putokaz za stabilno društvo: "Politički liberalizam", nastavak klasika "Teorija pravde", nije samo filozofski traktat, već praktični model za pluralistička društva poput našeg.

Kruzak, 2000.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
32,56
Čovjek: Njegova priroda i njegov položaj u svijetu

Čovjek: Njegova priroda i njegov položaj u svijetu

Arnold Gehlen

Glavno djelo Arnolda Gehlena "Čovjek" središnje je djelo filozofske antropologije od svog objavljivanja 1940. godine.

Svjetlost, 1990.
Kroatisch. Latein Schrift. Hardcover.
12,28