Knjiga bez predgovora

Zvonimir Vukelić (1876.–1947.), poznat pod pseudonimom Zyr Vukelić (ili Zyr Xapula), hrvatski je književnik, novinar, satiričar i urednik. Knjigu Knjiga bez predgovora objavila je Matica hrvatska u Zagrebu 1914. godine. Crteže u knjizi potpisuje prvi profesionalni hrvatski karikaturist, Slavko Vereš (Vörös) (1887. – 1953.), a dizajn korica uređenih u secesijskom stilu uradio je Ljubo Babić.

Naslov je programski — autor sam ironično priznaje da ni sam ne zna točno kojoj vrsti pripadaju tekstovi u knjizi. U predgovoru (ili bolje rečeno, u objašnjenju zašto nema predgovora) Vukelić piše: „A kad bi me tko upitao, kakva su to štiva u toj knjizi — zapao bih i sam u nepriliku. Jesu li to pripoviesti, crtice, novele, jedna tobože i u stihovima, ima li u nekima humora, ili, Bože prosti, čak i satire — ni sam u sve to ne vjerujem.“

Knjiga je tipično Vukelićevsko djelo: mješavina humoreski, satiričnih crtica, kozerija i lakih novela koje živopisno prikazuju zagrebačko građanstvo, malograđanske navike, birokratske tipove, bračne i obiteljske odnose te svakodnevne zagrebačke tipove s početka 20. stoljeća. Stil je lagan, duhovit, ironijski i satiričan, s naglaskom na vanjske opise likova, dijaloge i komične situacije. Vukelić se kreće na granici između novinarstva i književnosti — njegovi likovi su obično mali, neznatni ljudi (činovnici, debela gospoda, bojažljivi udvarači, samozadovoljni malograđani), koje autor promatra s blagom ironijom i grotesknim efektima.

Djelo pripada autorovom ranijem stvaralaštvu, uz Humoristične pripovijesti (1911.) i Kazalištnu kroniku (1913.). Kritika ga ocjenjuje kao zabavno, ali ne duboko djelo — Vukelić uspješno hvata atmosferu epohe i zagrebački duh, no često ostaje na površini, bez jače fabularne razrade ili psihološke dubine (uspoređivan je s Nušićem, Matošem ili Gogoljem, ali bez njihove snage).

Knjiga je danas antikvarna rijetkost i predstavlja dobar primjer lake, zabavne i satirične hrvatske proze iz razdoblja Austro-Ugarske. Odražava Vukelićevu široku popularnost kao novinara i humorista koji je znao zabaviti širu publiku britkim jezikom i aktualnim temama. Uklapa se u tradiciju hrvatske humoristike i satire s početka 20. stoljeća.