Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga
"Cvit razgovora" najpoznatije je djelo franjevca i književnika Filipa Grabovca (1697.–1749.), prvi put tiskano u Veneciji 1747. godine, a u kritičkom izdanju objavljeno u ediciji "Stari pisci hrvatski".
Grabovčevo djelo Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga zauzima istaknuto mjesto u hrvatskoj književnosti 18. stoljeća te predstavlja važnu poveznicu između srednjovjekovne hrvatske tradicije, franjevačke književnosti i kasnije pučke prosvjetiteljske književnosti.
Knjiga je zamišljena kao raznorodan zbornik tekstova u stihu i prozi. U njezinu prvom dijelu prevladavaju religiozni sadržaji, moralne pouke i duhovna razmatranja, dok drugi dio donosi prikaze hrvatske, europske i crkvene povijesti, opise ratova protiv Osmanlija te pjesničke prikaze znamenitih osoba i događaja. Grabovac nastoji obrazovati i poučiti široki krug čitatelja koristeći jednostavan narodni jezik, čime njegovo djelo postaje važan dokument kulturne i jezične povijesti hrvatskoga naroda.
Posebna vrijednost Cvita razgovora leži u snažno izraženoj svijesti o hrvatskom identitetu i povijesnom pamćenju. Autor ističe pripadnost hrvatskom narodu, veliča junaštvo u borbama protiv Osmanlija te kritizira društvene i političke nepravde svojega vremena. Upravo su takvi stavovi izazvali reakciju mletačkih vlasti, koje su Grabovca optužile za poticanje nezadovoljstva i pobune, zbog čega je bio uhićen, a njegovo djelo zabranjeno i djelomično uništeno.
Danas se Cvit razgovora smatra jednim od temeljnih djela hrvatske književne i kulturne baštine te nezaobilaznim izvorom za proučavanje hrvatske književnosti, jezika, povijesti i oblikovanja nacionalne svijesti u 18. stoljeću.
Jedan primjerak je u ponudi
- Oštećen ovitak
