Djetinjstvo / Dječaštvo / Mladost

Djetinjstvo / Dječaštvo / Mladost

Lav Nikolajevič Tolstoj

Lav Nikolajevič Tolstoj, u svojoj autobiografskoj trilogiji Djetinjstvo (1852.), Dječaštvo (1854.) i Mladost (1857.), prati odrastanje Nikolaja Irtenjeva, mladog plemića čije iskustvo odražava Tolstoyevu vlastitu mladost.

U Djetinjstvu, desetogodišnji Nikolaj doživljava svijet kroz oči djeteta, očaran ljepotom seoskog imanja i toplinom obitelji. Smrt majke donosi prvu veliku tugu, budeći svijest o prolaznosti. Njegovi odnosi s učiteljem Karlom Ivanovičem i prijateljima otkrivaju prve lekcije o ljubavi, gubitku i društvenim razlikama. U Dječaštvu, Nikolaj se suočava s adolescencijom, preseljenjem u Moskvu i novim izazovima. Osjeća nesigurnost, promišlja o vjeri i društvenim normama, dok se bori s unutarnjim sukobima i prvim romantičnim čežnjama. Mladost prati Nikolaja na sveučilištu, gdje se suočava s razočaranjima u obrazovanju, društvenim ambicijama i moralnim dvojicama. Pokušava pronaći svoje mjesto u svijetu, balansirajući između idealizma i ispraznosti aristokratskog života. Kroz introspekciju, Nikolaj shvaća važnost autentičnosti, postavljajući temelje za buduće duhovne potrage.

Trilogija je Tolstojev književni prvijenac, koji ga je odmah etablirao kao velikog pisca. Inspirirana vlastitim životom, djela uvode njegov realistički stil i psihološku dubinu, koji će kasnije kulminirati u Ratu i miru i Ani Karenjini. Fokus na unutarnje sukobe, moralna pitanja i društvenu kritiku najavljuje teme koje će dominirati njegovim kasnijim radovima. Za razliku od kasnijih moralističkih djela poput Uskrsnuća, trilogija je intimna i lišena didaktike, nudeći univerzalnu priču o odrastanju. Ova djela pokazuju Tolstojevu sposobnost da uhvati suptilnosti ljudskih emocija, postavljajući temelje za njegov status majstora psihološkog realizma.

Trilogija je dočekana s oduševljenjem u Rusiji, hvaleći Tolstojevu svježinu i osjetljivost. Kritičari su cijenili realistične opise i emotivnu dubinu, iako su neki kasnije smatrali da djela blijede u usporedbi s njegovim epskim romanima. Danas se trilogija smatra klasikom, dragocjenim zbog uvida u Tolstojev rani razvoj i univerzalnosti teme odrastanja.

Prijevod
Malik Mulić
Urednik
Jakša Kušan
Naslovnica
Alfred Pal
Dimenzije
20 x 14 cm
Broj strana
348
Nakladnik
Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1979.
 
Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Ana Karenjina I-II

Ana Karenjina I-II

Lav Nikolajevič Tolstoj

Roman koji je Dostojevski smatrao besprijekornim, a Faulkner nazvao najboljim romanom koji je ikada napisan, monumentalno je djelo Lava Tolstoja koji daje sveobuhvatan prikaz ruskog društva devetnaestog stoljeća.

Europapress holding, 2010.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
Knjiga se sastoji od dva toma
2,85
Rat i mir 3

Rat i mir 3

Lav Nikolajevič Tolstoj
Nakladni zavod Matice hrvatske, 1979.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,98
Rat i mir 2

Rat i mir 2

Lav Nikolajevič Tolstoj
Nakladni zavod Matice hrvatske, 1979.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,98
Voće tela

Voće tela

Milan Ranković

"Voće tela" (1983.) je roman Milana Rankovića istražuje tjelesnost kao izvor užitka, patnje i društvene interakcije u kontekstu jugoslavenskog socijalizma. Roman ostaje nedovoljno pročitan dragulj jugoslavenske proze 1980-ih.

August Cesarec, 1983.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,38 - 5,99
Zapisi iz mrtvog doma / Zimske bilješke o ljetnim dojmovima / Zapisi iz podzemlja

Zapisi iz mrtvog doma / Zimske bilješke o ljetnim dojmovima / Zapisi iz podzemlja

Fjodor Mihajlovič Dostojevski

Zapisi iz mrtvog doma (1860-1862) - roman temeljen na autorovoj robiji u Sibiru. Zimske bilješke o ljetnim dojmovima (1863) - esej s putovanja po Europi 1862. Zapisi iz podzemlja (1864) filozofski je roman o čovjeku razdiranom unutarnjim sukobima.

Znanje, 1982.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
16,56
Sovin huk

Sovin huk

Patricia Highsmith

Bilo mu je odviše neugodno i pomisliti na sramotu što bi je doživio kad bi ga uhvatili kao voajera. Voajeri obično promatraju žene kako se svlače... Ono što je on osjećao, što ga je mučilo, bilo je poput grozne žeđi koju mora utažiti.

Znanje, 2003.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,46